Naslov
Radovi hrvatskih arhitekata u časopisu "Wiener Bauhütte"
(The Works of Croatian Architects and the Journal "Wiener Bauhütte")

Autori
Damjanović, Dragan

Izvornik
Radovi instituta za povijest umjetnosti (0350-3437) 30 (2006); 229-240

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Wiener Bauhütte; Friedrich von Schmidt; Historicizam; Herman Bollé; Janko Josip Grahor; Josip Vancaš; Janko Holjac; Martin Pilar; Vinko Rauscher
(Wiener Bauhütte; Friedrich von Schmidt; Historicism; Herman Bollé; Janko Josip Grahor; Josip Vancaš; Janko Holjac; Martin Pilar; Vinko Rauscher)

Sažetak
Uloga bečke Akademije likovnih umjetnosti i Friedricha von Schmidta u povijesti arhitekture Hrvatske u drugoj polovini 19. stoljeća još je uvelike nedotaknuta tema. Jedan od najznačajnijih produkata rada Schmidta na ovoj instituciji je udruženje i časopis Wiener Bauhütte. Udruženje je najprije okupljalo studente, a potom i završene arhitekte koje je vezao specifičan pogled na arhitekturu svojstven zrelom historicizmu – pažljivim proučavanjem spomeničkog naslijeđa nastojao se savladati jezik oblika srednjovjekovnih, renesansnih i drugih građevina, koji bi se kasnije koristio u brojnim novogradnjama i restauracijama. Časopis koji je udruženje izdavalo sastojao se stoga isključivo od najprije pedesetak, a potom i više od stotinu nacrta starih i suvremenih gradnja u vrlo velikom mjerilu. Ovi su crteži bili većim dijelom djela studenata Akademije, te Politehnike. Sveukupno osam je hrvatskih arhitekata publiciralo u njemu svoje radove: svih šest naših učenika Friedricha von Schmidta: Hermann Bollé, Josip Vancaš, Vinko Rauscher, Janko Josip Grahor, Martin Pilar i Janko Holjac, te još dva arhitekta neovisno o njima: Nikola Kolar, student Politehnike, te Ćiril Metod Iveković. Iako nije riječ o originalnim djelima već arhitektonskim snimkama postojećih stanja građevina, ovi su nacrti bili prva, a u većini slučajeva i jedina prilika, našim arhitektima da publiciraju svoje radove u bečkom časopisu, a s druge strane u njihovim se prvim radovima već jasno uočavaju buduće tendencije njihova stvaralaštva: prepoznajemo Bolléov interes za umjetnički obrt, Rauscherov interes za gotičku arhitekturu, Pilarov i Holjčev za narodno graditeljstvo, a Vancašev i Grahorov za renesansu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA