Pregled bibliografske jedinice broj: 267142
Osobitosti imeničkoga sklonidbenog sustava u budimskim izdanjima slavonskih franjevaca
Osobitosti imeničkoga sklonidbenog sustava u budimskim izdanjima slavonskih franjevaca // Hrvatski književni jezik / dr. Stjepan Lukač (ur.).
Budimpešta: Institut slavenske i baltičke filologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Budimpešti, 2003. str. 175-187 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 267142 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Osobitosti imeničkoga sklonidbenog sustava u budimskim izdanjima slavonskih franjevaca
(The main characteristic of noun's system in works of Slavonian writers)
Autori
Despot, Loretana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Hrvatski književni jezik
/ Dr. Stjepan Lukač - Budimpešta : Institut slavenske i baltičke filologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Budimpešti, 2003, 175-187
Skup
Hrvatski književni jezik
Mjesto i datum
Budimpešta, Mađarska, 17.10.2001. - 18.10.2001
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
slavonski pisci; 18. stoljeće; imenički sustav
(Slavonian writers. 18th century; noun's system)
Sažetak
Na primjeru djela slavonskih franjevaca koja su objavljena u Budimu između 1740. i 1830. godine članak opisuje najizrazitije odlike imeničkoga sklonidbenog sustava: instrumental jednine imenica i-vrste, gramatičke morfeme imenica u genitivu, dativu, lokativu i instrumentalu množine pri čemu Slavonci nasljeduju (staro)štokavsku tradiciju, a članak također bilježi i (ne)učestalost množinskih morfema -ov / -ev u nominativu i akuzativu množine imenica muškoga roda. Primjeri se temelje na djelima Epistole i evanđelja Nikole Kesića, Epistole i evanđelja Emerika Pavića, Evanđelistar ilirički Marijana Lanosovića, Josip, sin Jakova patrijarke Grgura Čevapovića i Katančićev prijevod Biblije. Oblikujući imenice, slavonski su franjevci sklonidbene modele tražili u starim hrvatskim gramatikama - Kašićevoj i Della Bellinoj te slavonskim gramatikama druge polovice 18. stoljeća - Reljkovićevoj i Lanosovićevoj, pa se u članku promatra i utjecaj starih hrvatskih gramatičara na budimska izdanja slavonskih franjevaca. Djela slavonskih franjevaca objelodanjena u Budimu između 1740. i 1830. godine u sklonidbi imenica još uvijek odlikuju (staro)štokavski oblici, premda je moguće uočiti i izjednačivanje izraza gramatičkih morfema u množinskim padežima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA