Pregled bibliografske jedinice broj: 266668
Zapažanja s putovanja po dvorcima varaždinskoga kraja
Zapažanja s putovanja po dvorcima varaždinskoga kraja // Dvorci i ljetnikovci : Kulturno nasljeđe kao pokretač gospodarskog razvoja : zbornik radova / Obad Šćitaroci, Mladen (ur.).
Zagreb: Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2006. str. 425-434 (ostalo, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), stručni)
CROSBI ID: 266668 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Zapažanja s putovanja po dvorcima varaždinskoga kraja
(Observations from the tour of castles of the Varaždin region)
Autori
Grgičević Mihalić, Neva
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni
Izvornik
Dvorci i ljetnikovci : Kulturno nasljeđe kao pokretač gospodarskog razvoja : zbornik radova
/ Obad Šćitaroci, Mladen - Zagreb : Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2006, 425-434
Skup
Dvorci i ljetnikovci - Kulturno nasljeđe kao pokretač gospodarskog razvoja
Mjesto i datum
Varaždin, Hrvatska, 13.10.2006. - 14.10.2006
Vrsta sudjelovanja
Ostalo
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
kulturna baština; dvorci; nacionalni/regionalni identitet; lokalni razvoj; Varaždinska županija
(historical heritage; castles; national/regional identity; local development; Varaždin county)
Sažetak
Dana 10. kolovoza 2006. godine turistički smo obišli deset baštinskih lokaliteta varaždinske regije. Putovanje je obuhvatilo dvorce i/ili perivoje Vinicu Gornju, Opeku, Zelendvor, Bajnske dvore, Maruševec i Čalinec (Vinica), Vidovec, Jalkovec i Šaulovec (Varaždin) te Belu I i Belu II (Novi Marof). Dvorci Opeka i Bela I su ruševine ; gospodarsko korištenje iznašlo se za Belu II i u Zelendvoru ; očuvani, ali u stanju zapuštenosti i propadanja sada su Vinica Gornja, Maruševec, arboretum Opeka i Bajnski dvori ; dva dvorca u privatnom vlasništvu nedostupna su javnosti (Šaulovec i Jalkovec), dok se Vidovec kao stambeni objekt održava prema potrebama i mogućnostima stanara. Konzervatorsko-restauratorsko stanje ovih naslijeđenih baštinskih objekata i lokaliteta, upućenost mjesnog stanovništva u njihovu povijest i značenje, kao i nepostojanje odgovarajućih cestovnih putokaza ukazuju na neprovođenje sustavne zakonske i konzervatorske brige za hrvatske dvorce i perivoje, s jedne strane, a s druge, na pasivnost lokalne zajednice u revitalizaciji baštine, što je u opreci s globalnim tendencijama kulturnog i gospodarskog korištenja baštine u cilju kulturnog predstavljanja zavičaja, postizanja gospodarskih koristi i ostvarivanja psihosocijalnih dobrobiti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Povijest
POVEZANOST RADA
Projekti:
0101022
Ustanove:
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Profili:
Neva Grgičević Mihalić
(autor)