Pregled bibliografske jedinice broj: 26666
Površinski kopovi na kaštelanskom području i mogućnosti njihove sanacije
Površinski kopovi na kaštelanskom području i mogućnosti njihove sanacije // Kaštela kolijevka Hrvatske / Hodžić, Milan (ur.).
Kaštela: Ogranak Matice hrvatske u Kaštelima, 1999. str. 425-431 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 26666 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Površinski kopovi na kaštelanskom području i mogućnosti njihove sanacije
(Surface excavation in the area of Kaštela and the possibilities of their amelioration)
Autori
Topić, Vlado
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Kaštela kolijevka Hrvatske
/ Hodžić, Milan - Kaštela : Ogranak Matice hrvatske u Kaštelima, 1999, 425-431
Skup
Simpozij Kaštela
Mjesto i datum
Kaštela, Hrvatska, 30.09.1998. - 03.10.1998
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
kaštelansko područje; površinski kopovi; sanacija; rekultivacija; biološke metode; tehničko-kamuflažne metode; pošumlavanje; tipovi sadnje; drveće; grmlje; penjačice
(the area of Kaštela; surface digging; amelioration; recultivation; biological methods; tehnical-camouflage methods; afforestation; types of planting; trees; bushes; climbing plants)
Sažetak
Uništavanje vegetacije i drastična degradacija solinsko-kaštelanskog područja, izazvanog uglavnom cementnom industrijom predstavlja s ekološkog stajališta značajan problem. Osim zagađivanja zraka i taloženja cementne prašine, tvornica Dalmacijacement je svojim površinskim kopovima (tupinolomima) bitno izmijenila ovo područje i splitski krajolik uopće. A kako je Split jedan od glavnih tranzitnih centara turizma na našoj obali problem je još veći, što se kopovi i dalje šire. Stoga ovakvo stanje zahtijeva rekultivaciju površinskih kopova i njihovih "jalovina" pošumljavanjem kao osnovnoj melioracijskoj mjeri u zaštiti krajolika. U radu su prikazani melioracijski radovi na (1) završnim (donjim) eksploatacijskim površinama (prema rudarskom projektu) koje su izgrađene od laporaca s primjesama karbonatnih pješčenjaka i vapnenacai (2) na odlagalištu nekorištenog zemljišnog materijala. Analiziraju se mogućnosti sanacije kako biološkim tako i tehničko-kamuflažnim metodama. Autor daje popis vrsta šumskog drveća, grmlja i penjačica (padačica) koje dolaze u obzir za rekultivaciju kopova, te obrađuje tipove sadnje.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Projekti:
00910201
Ustanove:
Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split
Profili:
Vlado Topić
(autor)