Pregled bibliografske jedinice broj: 266616
Objedinjavanja svjetskog društva kroz povijest: Crkva kao globalni čimbenik nekad i danas
Objedinjavanja svjetskog društva kroz povijest: Crkva kao globalni čimbenik nekad i danas // Na granicama riječi: Zbornik u čast mons. Drage Šimundže / Ančić, Nediljko Ante (ur.).
Split: Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu, 2005. str. 209-221
CROSBI ID: 266616 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Objedinjavanja svjetskog društva kroz povijest: Crkva kao globalni čimbenik nekad i danas
(The Unifications of the World Community: The Church as Global Factor Now and Before)
Autori
Šanjek, Franjo
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Na granicama riječi: Zbornik u čast mons. Drage Šimundže
Urednik/ci
Ančić, Nediljko Ante
Izdavač
Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu
Grad
Split
Godina
2005
Raspon stranica
209-221
ISBN
953-6151-92-8
Ključne riječi
globalizacija, Rimsko carstvo, konkvista, Novi svijet
(globalisation, the Roman Empire, Conquist, the New World)
Sažetak
Globalizacijom se želi homogenizirati prostor vrijednosti i odrediti pravila konkurentnosti i rentabilnosti na planetarnoj razini, što će moćnim poduzećima omogućiti da investiraju gdje i kada to žele i prodaju što žele, oslobođeni eventualnih pritisaka socijalnog zakonodavstva neke zemlje. Globalizacija je, dakle, prisutnost svijeta u našim životima, u proizvodima koje svakodnevno trošimo i u informacijama koje nam mediji serviraju. Globalizacija je rezultat usklađenog i združenog djelovanja informatičke revolucije, dinamizma moćnih multinacionalnih poduzeća i težnje Sjedinjenih Američkih Država za hegemonističkom ulogom velesile. Pobjednik iz 1945., duboko ponižen u Vijetnamu i Indokini 1975., Sjedinjene Države otkrivaju glavni pokretač obnove svoje moći u posvemašnoj liberalizaciji trgovačke razmjene. Neprihvatljiva je nejednaka raspodjela dobitka, jer se globalizacijom bogati još više bogate, a siromašni se još više osiromašuju. Drugi vatikanski sabor i akti vrhovnih skupština našeg Reda pozivaju kršćane da prepoznaju autonomiju ovozemnih vrijednosti. Ideju globalizacije valja prihvatiti kao ‘ znak vremena’ , kao klicu kršćanskog univerzalizma doživljenog na Duhove, koji briše zapreke nerazumijevanja, poštujući jezik, kulturne zasade i dostojanstvo osobe. Nas kršćane i dominikance, učenike Isusa Krista i našeg svetog utemeljitelja koji nas uče da smo djeca zajedničkog Oca i da nam je dostići zajednički cilj, globalizacija ne smije strašiti, ali nam se zalagati da bude usmjerena općem interesu ljudi, posebno onima ‘ bez glasa’ , siromašnima, prezrenima i odbačenima. Crkva i kršćani ne mogu nezainteresirano promatrati globalizaciju. Osobne i zajedničke vrijednosti, dobro i zlo, moral i Bog, politički sustav i demokracija, nacija i domovina, prava čovjeka, pitanja su prema kojima nitko od nas ne može ostati neodređen. Hrvatski narod, baštinik stečevina rimsko-kršćanske civilizacije i kulture, svjestan čovjekova određenja, opredjeljuje se za mir, svijesni - kao što reče ugledni francuski medievist Pierre Chaunu - da “ mir nikada nije darovan, nego ga treba izboriti” . U eri globalizacije Crkva i Red uče nas da se prihvaćanjem svoje vlastite kulture može ići ususret drugim kulturama, čije će nam poznavanje omogućiti da bolje produbimo svoje vlastito. Kršćanstvo unosi čitava čovjeka i cijeli ljudski rod u izgradnju budućnosti, jer je nositelj univerzalizma koji je sposoban uravnotežiti i najnegativnije aspekte globalizacije i povezati ljude ne stavljajući ih u istovrsne društvene kalupe.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Politologija, Povijest
POVEZANOST RADA