Pregled bibliografske jedinice broj: 26619
Praktično vrednovanje veličine zaostalih naprezanja u hrastovim elementima
Praktično vrednovanje veličine zaostalih naprezanja u hrastovim elementima // Drvna industrija, 49 (1998), 2; 89-95 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 26619 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Praktično vrednovanje veličine zaostalih naprezanja u hrastovim elementima
(Industrial evaluation of drying stresses in oakwood dimension parts)
Autori
Pervan, Stjepan ; Grbac Ivica
Izvornik
Drvna industrija (0012-6772) 49
(1998), 2;
89-95
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Hrastovi elementi; skorjelost; praktično vrednovanje
(Oakwood dimension parts; casehardening; industrial evaluation)
Sažetak
U ovom je radu dan prikaz prednosti i nedostataka laboratorijskih i industrijskih postupaka kvalifikacije i kvantifikacije naprezanja zaostalih u drvu nakon sušenja, uz primjer ocjene skorjelosti na uzorcima dvaju jednakih sušenja hrastovih elemenata debljine 27 mm, sušenih u klasičnoj komornoj sušionici. Dva su postupka provedena radi osiguranja dovoljne statističke pouzdanosti s obzirom na broj uzoraka (30 uzoraka po sušenju). Korištena je jedna od dviju poznatih praktičnih metoda (TRADA, 1985) izrade uzoraka za određivanje skorjelosti, čije se deformacije promatraju na posebnom dijagramu i prema čemu se skorjelost dijeli na četiri osnovne grupe. Rezultati korištenja te metode su prema očekivanjima bolji (istraživanje je provedeno na drvnim elementima, a ne na piljenicama) nego što bi bili da je istraživanje provedeno uz zadovoljavanje svih potrebnih uvjeta koji se moraju poštovati pri izradi uzoraka (određena udaljenost uzorka za skorjelost od čela piljenice). U prvom je sušenju 73 % uzoraka imalo mala zaostala naprezanja, 20 % srednja i 8 % uzoraka je bilo bez zaostalih naprezanja. U drugom je sušenju 43 % uzoraka imalo mala naprezanja, 23 % bilo je bez naprezanja, 26 % imalo je srednja naprezanja i 8 % velika zaostala naprezanja. Na osnovi tih rezultata moguće je zaključiti da se uzorci uzeti iz postupka sušenja elemenata mogu svrstati u skupinu sa srednjim zaostalim naprezanjima. Metoda za određivanje naprezanja korištena u ovom radu može poslužiti za osnovnu ocjenu kvalitete procesa sušenja u industrijskim uvjetim sušenja piljene građe, bez točne kvantifikacije pojave skorjelosti. Navedeni će rezultati poslužiti kao pokazatelj načina primjene eksperimentalne metode u drvnoindustrijskim pogonim u Hrvatskoj, uz naznaku da bi bilo potrebno provesti daljnja istraživanja korištenjem ostalih u radu navedenih industrijskih i laboratorijskih metoda za ocjenu veličine zaostalih naprezanja u drvu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biotehnologija
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Forestry abstracts
- Forest products abstracts
- Agricola
- Cab abstracts
- Paperchem