Naslov
Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama RH

Autori
Živković, Stanislav Anto ; Krasić, Dragan ; Dekanić, Igor ; Golub, Miroslav ; Nuić, Jerko ; Rajković, Damir ; Saftić, Bruno ; Sečen, Josip ; Velić, Josipa ; Vrkljan, Darko ; Galić, Ivo ; Karasalihović, Daria ; Kurevija, Tomislav ; Marković, Stjepan ; Maurović, Lidia ; Orač, Nikica ; Pećina, Dragana ; Strahovnik, Tomislav ; Svrtan, Mario ; Vidić, Dragan ; Kotur, Vanja ; Kirin, Davor ; Globan, Mladen

Izvornik
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Uprava za energetiku i rudarstvo

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, elaborat/studija

Godina
2006

Ključne riječi
Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama ; rudarstvo ; naftno rudarstvo ; eksploatacija ; rezerve

Sažetak
Rudarsko– geološko– naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu preuzeo je obvezu, od strane Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva Republike Hrvatske, izradbe dokumenta pod naslovom Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama Republike Hrvatske, projektnog zadatka odobrenog od Vlade Republike Hrvatske. Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama RH konceptualno je osmišljena kao nacionalna strategija i sastavni je dio cjelokupne Strategije gospodarskog razvitka Republike Hrvatske. Rudarstvo je jedna od najstarijih grana gospodarstva koja se bavi istraživanjem i eksploatacijom mineralnih sirovina. Mineralne sirovine predstavljaju neobnovljiv prirodni resurs. Uporabna vrijednost mineralnih sirovina stalno se mijenja, ovisno o potrebama, te je zadatak struke da stalno valorizira njihovu vrijednost. U vrijeme velikog rasta broja stanovnika i smanjivanja životnog prostora, jasno je da se mora voditi računa o prostornom planiranju i visokoučinkovitoj zaštiti okoliša. Budući da su rudarski radovi predodređeni mjestom pojavljivanja mineralnih sirovina, a ograničeni realnim mogućnostima i htjenjima društvene zajednice, stručnjaci, rudari i geolozi, moraju se aktivno uključiti u prostorno planiranje i ukazati na potencijalne lokacije aktiviranja da bi se temeljem toga mogla donijeti odluka o prioritetu namjene. Moraju se utvrditi realne mogućnosti eksploatacije jer rudarski rad pod svaku cijenu je prošlost koja se ne smije zaboraviti ali niti može više ponavljati. Prema tome streme i trendovi razvoja društva koji će poticati samo humanu, gospodarski i ekološki prihvatljivu proizvodnju. Istaknuta problematika tiče se najvećim dijelom površinske eksploatacije osobito iz razloga što dominira u odnosu na podzemnu. Razvojem tehnologije otkopavanja površinska eksploatacija je preuzela primat tako da se danas u svijetu oko 70% proizvodnje mineralnih sirovina dobiva površinskim kopovima. U Republici Hrvatskoj se dobivanje mineralnih sirovina izvodi površinskim kopovima skoro u 100%-tnom iznosu (osim eksploatacijskog polja arhitektonskograđevnog kamena "Kanfanar-jug" u Istri). Mineralni resursi Republike Hrvatske omogućavaju eksploataciju i preradbu mineralnih sirovina u naftnoj, kemijskoj, staklarskoj, keramičkoj, cementnoj, vatrostalnoj, ciglarskoj te u industriji arhitektonsko-građevnog kamena, a posebice u graditeljstvu. Približno 80% proizvodnje je reprodukcijski materijal za druge industrijske grane npr. graditeljstvo, prehrambenu, kemijsku i metaloprerađivačku industriju, a 20% je roba široke potrošnje. Ovo je jedan od razloga zašto se mineralne sirovine ne vrijednuju na odgovarajući način, već se prepoznaje samo onaj dio koji izravno ide na tržište. Svjedoci smo, u posljednje vrijeme, stalnih pritisaka na proizvođače mineralnih sirovina od strane raznih grupacija koje se proklamiraju kao zaštitari prirode, okoliša, životnog prostora i sl. Istinske ekološke udruge imaju pravo prosvjedovati gdje god se nalaze primjeri nesavjesnog djelovanja bilo da se radi o rudarskoj ili drugim djelatnostima. No, često puta se ili zaboravlja ili iz različitih interesa zanemaruje osnovna činjenica, a to je da su mineralne sirovine nužne ne samo za razvoj nego i za opstanak društva. U posljednjoj četvrtini XX. stoljeća, na svjetskoj razini, potrošeno je više od 1 000 milijardi tona mineralnih sirovina. U Republici Hrvatskoj, samo u 2003. godini, potrošeno je više od 40 milijuna tona, uglavnom neenergetskih nemetalnih mineralnih sirovina. To su činjenice i realne osnove za sve daljnje projekcije. Glavne odrednice odgovornog (brižnog) odnosa spram živog i neživog svijeta planete Zemlje moraju biti: - utvrđivanje stvarnih potencijala, - iznalaženje najboljih načina iskorištenja odnosno ekološki prihvatljivih tehnoloških rješenja, - racionalno korištenje mineralnih sirovina odnosno recikliranje postojećih uz nužnu proizvodnju novih količina mineralnih sirovina. Stoga ovaj kapitalni dokument - Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama Republike Hrvatske treba jasno ukazati, odnosno odgovoriti na slijedeća pitanja: • Kakvo rudarstvo je potrebno Republici Hrvatskoj? • Kakvo rudarstvo egzistira u državama EU? • Koja su suvremena načela razvoja gospodarstva? • Koji su pokazatelji za izradbu Strategije gospodarenja mineralnim sirovinama? • Kako se razvrstavaju mineralne sirovine? • Koje vrste mineralnih sirovina postoje u Republici Hrvatskoj? • Koje vrste mineralnih sirovina su potrebne ra razvoj suvremenog društva u Republici Hrvatskoj? • Kolike su utvrđene rezerve mineralnih sirovine u Republici Hrvatskoj? • Kolika je proizvodnja i potrošnja mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj? • Kakav tretman ima rudarska djelatnost prema postojećoj zakonskoj regulativi Republike Hrvatske? • Koji su institucijski okviri za rješavanje pitanja iz djelokruga rudarstva? • Može li postojeća formalno-pravna regulativa omogućiti kvalitetan odnos gospodarstva i zaštite okoliša? • Kakav odnos treba biti između lokacija rudarskih zahvata i prostornih planova? • Jesmo li stručno osposobljeni za obavljanje radnih zadataka iz djelokruga rudarstva? • Kakva su predviđanja gospodarenja mineralnih sirovina u idućih trideset godina razvoja Republike Hrvatske? • Koje su mjere i aktivnosti potrebne za provedbu zacrtane Strategije gospodarenja mineralnim sirovinama Republike Hrvatske? Odgovori, na netom postavljena pitanja, ugrađeni su u cjeloviti dokument Strategije koja je sadržajno obrađena u slijedećim, glavnim točkama: 1. Polazne osnove Obrazložit će se opći značaj mineralnih sirovina. Prikazat će se opći trendovi razvoja gospodarstva (načela održivog razvoja) i u sklopu istog tretman prema mineralnim sirovinama, s prikazom okvirne svjetske i domaće proizvodnje. Analizirat će se politika gospodarenja mineralnim sirovinama u državama EU. Napravit će se presjek zakonske regulative i institucijskih okvira koji tretiraju mineralne sirovine na propisani način. Na koncu, prikazat će se obrazovne ustanove i struktura stručnog kadra za obavljanje poslova u rudarstvu. 2. Analiza stanja potencijala, rezervi, proizvodnje i potrošnje Kroz ovu, središnju točku inventarizacije napravit će se diferencijacija mineralnih sirovina na dvije osnovne skupine i to na: neenergetske (čvrste osim ugljena) i energetske (tekuće i plinovite uz kratak osvrt na ugljen i nuklearnu energiju). Za svaku skupinu obradit će se: potencijali u Republici Hrvatskoj temeljem geološkorudarskih istraživanja ; istražni prostori i eksploatacijska polja ; trgovačka društva i obrtnici pod zajedničkim nazivom gospodarski subjekti ; utvrđene rezerve i proizvodnja kroz petogodišnje razdoblje ; potrošnja, kao glavni element gospodarskog značaja, te na koncu usporedba s državama EU. 3. Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama RH u idućih 30 godina U ovoj točci, također uz prethodnu diferencijaciju mineralnih sirovina, načinit će se projekcija budućih potreba za mineralnim sirovinama i to temeljem određenih pokazatelja kao što su BDP i udio potrošnje po stanovniku uz usporedbu s državama EU. Projekcija će se izraziti kroz mjerljive-kvantitativne veličine. 4. Mjere i aktivnosti za provedbu zacrtane Strategije gospodarenja energetskim i neenergetskim mineralnim sirovinama U ovom, četvrtom dijelu prikazat će se zajednički zaključci s prijedlogom mjera i aktivnosti u cilju provedbe Strategije gospodarenja mineralnim sirovinama u Republici Hrvatskoj. Grafički prilozi Kao bitna sastavnica ovog dokumenta izradit će se karta lokacija (smjestišta) istražnih prostora i eksploatacijskih polja na topografskoj i geološkoj osnovi u prikladnom mjerilu i razvidnom formatu. Izradit će se prijedlog kodifikacije svih odobrenih istražnih prostora i eksploatacijskih polja do 31. prosinca 2004. godine.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija, Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo

POVEZANOST RADA