Pregled bibliografske jedinice broj: 265765
Animalistička filozofija i filozofija prava životinja: životinje kao izazov "tumačenju svijeta i zahtjevu izmjene svijeta"
Animalistička filozofija i filozofija prava životinja: životinje kao izazov "tumačenju svijeta i zahtjevu izmjene svijeta" // Simpozij "Filozofija i pluralizam" / Hrvoje Jurić (ur.).
Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo, 2005. (pozvano predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 265765 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Animalistička filozofija i filozofija prava životinja: životinje kao izazov "tumačenju svijeta i zahtjevu izmjene svijeta"
(Animalistic philosophy and animal right's philosophy: animals as challenge to "interpretation of the world and claim of alteration of the world")
Autori
Marjanić, Suzana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Simpozij "Filozofija i pluralizam"
/ Hrvoje Jurić - Zagreb : Hrvatsko filozofsko društvo, 2005
Skup
Simpozij "Filozofija i pluralizam"
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 24.11.2005. - 25.11.2005
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
animalistička filozofija; filozofija prava životinja; specizam
(animalistic philosophy; the philosophy of animal rights; speciesism)
Sažetak
Tragom razlikovnih odrednica između filozofije staroga specizma, filozofije novoga specizma i nespecističke filozofije, čije postavke Joan Dunayer analizira u svojoj najnovijoj knjizi "Speciesism" (2004.), uvodim moguću razlikovnu odrednicu i između animalističke filozofije i filozofije prava životinja. Naime, pored filozofije prava životinja – u okviru koje svakako treba istaknuti filozofa Toma Regana i bioetičara Petera Singera, a koje ipak Joan Dunayer uvrštava u teoriju (i praksu) novoga specizma – poput Hamletove krtice u Elsinoreu profilirala se i animalistička filozofija koja ne-ljudske životinje razmatra u nespecističkim kategorijama, ali uglavnom iz kategorije osjećaja životinja i vlastitoga suosjećanja, i (za sada) ne uvodeći mogućnost i propitivanja prava životinja. Pritom u okviru filozofije prava životinja diferenciram filozofiju prava životinja s atribucijom novoga specizma i nespecističku filozofiju prava životinja, s obzirom na određenje novoga specizma koje je u okvirima filozofije, prava i aktivizma (zagovaranja prava životinja) propitala Joan Dunayer, koja, dakle, pored staroga specizma raskrinkava i strategije novoga specizma. Naime, Joan Dunayer demonstrira da bioetičar Peter Singer, zapravo, zastupa novi specizam i pritom demaskira da se, primjerice, "The Great Ape Project: Equality Beyond Humanity" (1993), a čiji su urednici filozofkinja Paola Cavalieri i Peter Singer, zauzima za novo specističko zagovaranje s obzirom na zahtjev da se kategorija osobe primijeni samo na nekoliko ne-ljudi, i to na velike čovjekolike majmune (čimpanze, bonobo majmune, gorile i orangutane) zbog sličnosti s ljudskom životinjom. S obzirom na (često isticanu) činjenicu da je homo sapiens životinja (npr. Mary Midgley), očito je da životinje trebaju imati prava koja se priznaju (istina, samo nekim) ljudima. Ili kao što apostrofira Amy Gutmann u "Uvodu" Coetzeejeva "Života životinjâ" da je MORAL jedina motivacija koja omogućuje da se misaono unesemo u život životinjâ.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Etnologija i antropologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
0189002
Ustanove:
Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb
Profili:
Suzana Marjanic
(autor)