ࡱ> q` NbjbjqPqP 0 ::AMl$$$ZMMM8NM*NdN lNN(NNNOOOSjUjUjUjUjUjUj$mhpyjM$OOOOOyj$$NNkSSSO$N$NSjSOSjSSc|$$d NN 9ȪM{QCdik0 lUdpQp$ep$eSOOOyjyjQOOO lOOOON N N d#-dN N N -8LZ$$$$ Sveu iliate u Zagrebu - Arhitektonski fakultet, Projekt VILLAS DVORCI I LJETNIKOVCI - kulturno naslijee kao pokreta  gospodarskog razvoja 2. meunarodni znanstveno-stru ni skup, Vara~din, Hrvatska - 13. i 14. listopada 2006. Uloga dvoraca u odr~ivom razvoju urbane regije Osijeka Modelska analiza obilje~ja kulturnog naslijea kao pokreta a gospodarskog razvoja AUTOR Asist.mr.sc. Krunoslav `mit, dipl.ing.arh. UVOD Osijek je srediate regije smjeatene na krajnjem isto nom dijelu Hrvatske, uz obalu Drave, osam kilometara od njezina uaa u Dunav. Neprekinuti razvoj urbane aglomericije Osijeka i njoj pripadajue regije po inje nakon oslobaanja od Turaka i priklju enja dijela Slavonije i Srijema Hrvatskoj, tj. Austrijskom Carstvu 1699. godine, kada se u Vojnoj krajini osniva grad - utvrenje Osijek (Tvra). U istra~ivanju se prou ava modelska regija u kojoj se nalaze dvorci u Donjem Miholjcu, Valpovu, Bizovcu, Jelengradu, epinu, Retfali, Dardi, Bilju, Tenju, Aljmaau i Erdutu. ODR}IVI RAZVOJ O uvanje kulturnog naslijea nastoji se osigurati planiranjem razvoja u skladu s principima odr~ivosti. To je ugraeno u zakonske norme koje reguliraju prostorne i urbanisti ke planove. Principi odr~ivoga razvoja su u obliku deklaracije postavljeni u strateakom dokumentu Organizacije ujedinjenih naroda nazvanim Agenda 21. U njoj se predla~e niz meusobno usklaenih akcija koje e razvoj u initi, gospodarsko, druatveno i ekoloaki odr~ivim. Odr~ivi razvitak, promoviran Agendom 21, temelji se na usklaenosti gospodarskog rasta sa koriatenjem prirodnih eko sustava i resursa s druge strane. Standard ~ivota ovje anstva te~i se prilagoditi mogunostima prirodnog okoliaa bez iscrpljivanja resursa  oni ostaju neizmjenjene kakvoe i stupnja iskoristivosti zbog buduih generacija. Agendom 21 definiraju se na ela tj. principi odr~ivosti, odnosno principi odr~ivoga razvoja: okoliaa, budunosti, kvalitete ~ivota, pravi nosti, predostro~nosti i sveobuhvatnog razmialjanja.  1. Fizi ka  izdr~ljivost okoliaa mjerilo je za odreivanje mogunosti koriatenja prirodnih resursa i intenziteta ljudske djelatnosti - ~eli se osigurati o uvanost okoliaa u stanju u kojem e i dalje moi podr~avati ljudski ~ivot. 2. Buduim generacijama ~eli se osigurati mogunost da namiruju svoje potrebe. 3. Kvaliteta ~ivota ~eli se osigurati se, uz materijalne, i druatvenim, kulturnim, moralnim i duhovnim vrijednostima. 4. }eli se osigurati pravi na raspodjela bogatstva, povoljnih prilika i odgovornosti meu dr~avama ali i meu razli itim druatvenim skupinama unutar pojedine dr~ave. }ele se zaatiti potrebe i prava siromaanih i ljudi koji se iz bilo kojega razloga nalaze u slabijem polo~aju. 5. Zaatita od negativnog utjecaja postupaka ili razvoja dogaaja na okolia ~eli se osigurati predostro~noau kojom se ostvaruje pogreaka na sigurnu stranu. 6. Rjeaenje slo~enog problema odr~ivosti ~eli se osigurati uklju ivanjem svih imbenika koji utje u na problem u proces njegovoga rjeaavanja. Meutim, dosad nije valorizirana postojea usklaenost razvoja i koriatenja dvoraca s principima odr~ivoga razvoja regije. HIPOTEZA I CILJ Ocjena obilje~ja odr~ivoga razvoja urbane regije Osijeka istra~uju se postavom dvaju hipoteza. Ciljevi istra~ivanja ostvaruju se dokazivanjem tih hipoteza. HIPOTEZA 1 - Prikaz i valorizacija ustroja urbane regije Osijeka omoguava se izradom strukturalno-funkcijskog modela. CILJ 1 - Izraditi i ocijeniti strukturalno-funkcijski model ustroja urbane regije Osijeka. HIPOTEZA 2 - Mogue je uspostaviti metodu valorizacije koja pokazuje ulogu kulturnog naslijea u odr~ivome razvoju regije. CILJ 2 - Primjenom te metode pokazati ulogu dvoraca kao pokreta a gospodarskog razvoja METODA Uspostavljaju se i primjenjuju dvije metode: 1. Metoda izrade strukturalno-funkcijskog modela ustroja regije, i 2. Metoda valorizacije obilje~ja ustroja regije. Metoda izrade strukturalno-funkcijskog modela ustroja regije Metoda izrade strukturalno-funkcijskog modela ustroja regije sastoji se od: - izrade strukturalnog, i - funkcijskog modela ustroja. A. Izrada strukturalnog modela ustroja Model ustroja urbane regije sastoji se od strukturalnih sastavnica: izgradnje, infrastrukture, krajobraza, turizma i industrije. Za potrebe izrade modela prikupljaju se podaci iz kartografskih i dopunskih izvora. U njima se identificiraju sastavnice regije koje se ugrauju u model. Rezultati modela predo uju se tematskim kartama pojedinih sastavnica ili svih integralno. B. Izrada funkcijskog modela ustroja U strukturalnom modelu identificiraju se funkcijske sastavnice regije. Nakon sastavnica identificiraju se njihove grupacije. Zatim se identificiraju i linearni potezi grupacija. Posljednja je identifikacija prostornih cjelina. I rezultati funkcijskog modela se predo uju tematskim kartama s integralnim ili pojedina nim prikazom pojedinih funkcijskih sastavnica. Metoda valorizacije obilje~ja ustroja regije Metoda valorizacije obilje~ja ustroja urbane regije sastoji se od: - apsolutne valorizacije , - relativne valorizacije, i - ocjene strukturalno-funkcijskog ustroja. A. Apsolutna valorizacija Apsolutna valorizacija strukturalno-funkcijskog modela sastoji se od izrade modela initelja odr~ivoga razvoja i apsolutne valorizacije obilje~ja s ocjenom ustroja urbane regije. Izrada modela initelja odr~ivoga razvoja zapo inje analizom dvije skupine indikatora. Prvu skupinu ine indikatori ograni avanja koriatenja sastavnica regije. To su indikatori ograni avanja koriatenja izgradnje, infrastrukture, krajobraza i industrije. Drugu skupinu ine indikatori odr~ivosti njezinoga sustava. To su indikatori integralnog funkcionalnog sustava, decentralizacije, zajedni kog smjera razvoja i lokalnog razvoja. Indikatori se analiziraju unutar grupacija i prostornih cjelina regije. Obilje~ja indikatora ugrauju se u model initelja odr~ivoga razvoja. Predo uju se tematskim kartama s pojedina nim ili integralnim prikazom initelja. Rezultati se takoer, i tabli no sistematiziraju. Izrauju se tablice sa broj anim iskazom obilje~ja ustroja regije usklaenih s na elima odr~ivoga razvoja. Apsolutnom valorizacijom ocjenjuje se odstupanje od idealne regije - ustrojene sukladno na elima odr~ivoga razvoja. Valorizira se ocjenom A-KOOR. Ocjena se iskazuje pojedina no i skupno za sve initelje: izgradnju, infrastrukturu, krajobraz, industriju, integralni funkcionalni sustav, decentralizaciju, zajedni ki smjer razvoja, lokalni razvoj i urbanu regiju. A-KOOR je decimalni broj od 0 do 1. B. Relativna valorizacija Relativna valorizacija strukturalno-funkcijskog modela sastoji se od izrade modela initelja odr~ivoga razvoja, iskaza ocjena A-KOOR, i od relativne valorizacije obilje~ja s ocjenom ustroja regije. Relativnom valorizacijom ocjenjuju se odstupanja obilje~ja istra~ivane od realne regije. Realnu regiju ini reprezentativni uzorak usporedivih regija. Uzorak regija odabire se prema kriterijima usporedivosti  neposrednog, lokalnog i globalnog okru~enja. Za sve regije koje tvore uzorak izrauje se model ustroja, model initelja odr~ivoga razvoja i iskaz ocjena A-KOOR. Ocjene se tabli no sistematiziraju i iskazuje se njihova prosje na vrijednost. Ona predstavlja A-KOOR realne regije. Analizira se odnos A-KOOR istra~ivane i realne regije. Iskazuje se ocjena R-KOOR. R-KOOR je decimalni broj od -1 do 1. C. Ocjena strukturalno-funkcijskog ustroja Ocjena obilje~ja strukturalno-funkcijskog ustroja urbane regije sastoji se od apsolutne i relativne ocjene. Primjenom apsolutne valorizacije iskazuje se ocjena A-KOOR, a primjenom relativne valorizacije ocjena R-KOOR. Provodi se tabli na sistematizacija ocjena A-KOOR i R-KOOR i iskazuje se ocjena KOOR. KOOR = A-KOOR (R-KOOR) REZULTAT Rezultati istra~ivanja prikazuju obilje~ja dvoraca i ocjenu strukturalno-funkcijskog ustroja urbane regije Osijeka (Hrvatska). Reprezentativni uzorak usporedevih regija ine urbane regije: Maribora (Slovenija), Graza (Austrija), Gyora (Maarska) i eakih Budejovica (Republika eaka). R1/ Ocjena ograni avanja koriatenja sastavnica urbane regije Osijeka R1-1/ KOOR izgradnje: 0,4(+0,2) R1-2/ KOOR infrastrukture: 0,4(+0,2) R1-3/ KOOR krajobraza: 0,3(+0,1) R1-4/ KOOR industrije: 0,3(+0,2) U osje koj regiji je u odnosu na usporedive regije: - 20% viae ograni enja koriatenja izgradnje, infrastrukture i industrije, i - 10% viae ograni enja krajobraza. R2/ Ocjena odr~ivosti sustava urbane regije Osijeka R2-1/ KOOR integralnog funkcionalnog sustava: 1(+0,5) R3-2/ KOOR decentralizacije: 0,8(+0,4) R3-3/ KOOR zajedni kog smjera razvoja: 0,8/-0,2 R3-4/ KOOR lokalnog razvoja: 0,6/0 U osje koj regiji je u odnosu na usporedive regije: - 50% viae obilje~ja integralnog funkcionalnog sustava, - 40% viae obilje~ja decentralizacije, - 20% viae obilje~ja zajedni kog smjera razvoja, i - isti postotak obilje~ja lokalnog razvoja. R3/ Ocjena strukturalno-funkcijskog ustroja urbane regije Osijeka R3-1/ KOOR Osijeka: 0,6(+0,2) U osje koj regiji je 60% obilje~ja usklaenih s odr~ivim razvojem, ato je za 20% viae nego kod uzorka usporedivih regija. ANALIZA A1/ odnos gospodarskog i odr~ivog razvoja Gospodarski razvoj sastoji se od razli itih oblika razvoja gospodarskih djelatnosti u prostoru. Za istra~ivanje uloge dvoraca u gospodarskom razvoju zna ajno je istra~iti posljedice razvoja za dvorce. Tijekom razvoja dvorci trebaju sa uvati obilje~ja vrijedne kulturne baatine. O uvanje tih vrijednosti omoguuje specifi an oblik gospodarskog razvoja - odr~ivi razvoj. Odr~ivim razvojem se ~eli omoguiti obnova koriatenih resursa kako bi ostali neizmjenjene kakvoe i stupnja iskoristivosti zbog buduih generacija. Zbog toga je odr~ivi razvoj, u stvari, cilj suvremenoga koriatenja dvoraca. A2/ Odnos dvoraca i sastavnica turizma Prou avaju se dvorci koji u razvoju regije tvore turisti ki aktivne sadr~aje. Oni se ugrauju u model regije kao strukturalno-funkcijske sastavnice turizma. Prikazane su kao pojedina ne destinacije, turisti ke rute i podru ja turisti kih sadr~aja. Detektiraju se u turisti kim vodi ima. Oni turisti ki sadr~aji koji nisu oglaaeni ne predstavljaju stvarno, nego ~eljeno stanje. Prema tome, uloga dvoraca promatra se posredno, pomou turizma. A3/ odnos ograni avanja koriatenja i odr~ivosti sustava U strukturalno-funkcijskom modelu regije koriste se dvije vrste indikatora odr~ivoga razvoja. To su indikatori ograni avanja koriatenja i indikatori odr~ivosti sustava. Odr~ivi razvoj posti~e se o uvanjem i ograni avanjem koriatenja postojeih obilje~ja regije. U modelu regije analizira se pojava elemenata koji uzrokuju ograni avanje koriatenja sastavnica izgradnje, infrastrukture, krajobraza, i industrije. Odr~ivi razvoj posti~e se i sustavom u kojem se ostvaruju odr~ivi odnosi izmeu prostornih cjelina regije. U modelu se analiziraju obilje~ja odr~ivosti sustava: integralni funkcionalni sustav, decentralizacija, zajedni ki smjer razvoja i lokalni razvoj. U ovome istra~ivanju analizira se uloga dvoraca kod ostvarivanja odr~ivosti sustava regije. A4/ Uloga dvoraca kod formiranja grupacija Dvorci sudjeluju u formiranju grupacija koje tvore funkcijske poteze. Odnos tih poteza i prostornih cjelina je indikator odr~ivosti sustava. Analiziraju se odnosi: 1. broj sastavnica turizma / broj svih sastavnica (analiziraju se sve sastavnice) - Osijek: 0,25(+0,19); 2. broj grupacija sa sastavnicama turizma / broj svih grupacija (analiziraju se sve grupacije) - Osijek: 0,40(+0,21); i 3. broj sastavnica turizma / broj svih sastavnica - u grupacijama s ograni avanjem koriatenja (analiziraju se grupacije  indikatori ograni avanja koriatenja) - Osijek: 3(-3). Turizam tvori 25% sastavnica regije. Grupacije sa turizmom tvore 40% svih grupacija. To je za 19 i 21% viae nego kod usporedivih regija. Turizam utje e na 3 puta vei broj sastavnica. No, kod usporedivih regija to je ak 6 puta. A5/ Uloga dvoraca kod formiranja funkcijskih poteza Dvorci su dio funkcijskih poteza. Oni su indikator odr~ivosti sustava regije. Analiziraju se odnosi: 4. broj poteza sa sastavnicama turizma / broj svih poteza (analiziraju se svi potezi) - Osijek: 0,38(-0,03). Potezi sa turizmom tvore 38% svih poteza. To je gotovo isto kao kod usporedivih regija. A6/ Uloga dvoraca kod formiranja lokalnih, spojih i integralnih funkcijskih poteza U modelu regije postoje tri vrste funkcijskih poteza. To su lokalni, spojni i integralni potezi. Svaki od njih pokazuje razli ita obilje~ja odr~ivosti sustava. Analiziraju se odnosi: 5. broj grupacija sa sastavnicama turizma u lokalnim potezima / broj svih grupacija u lokalnim potezima (analiziraju se svi lokalni potezi) - Osijek: 0,43(+0,25); 6. broj grupacija sa sastavnicama turizma u spojnim potezima / broj svih sastavnica u spojnim potezima (analiziraju se svi spojni potezi) - Osijek: 0,35(+0,14); i 7. broj grupacija sa sastavnicama turizma u integralnim potezima / broj svih sastavnica u integralnim potezima (analiziraju se svi integralni potezi) - Osijek: 0,27(+0,02). U lokalnim potezima je 43% grupacija s turizmom. To je 25% vie nego kod usporedivih regija. U spojnim potezima je 35% grupacija s turizmom. To je 14% vie nego kod usporedivih regija. U integralnim potezima je 27% grupacija s turizmom. To je gotovo isto kao kod usporedivih regija. A7 / Uloga dvoraca kod ostvarivanja odr~ivog sustava regije U modelu regije postoje etiri indikatora odr~ivosti sustava. Indikator integralno` f v " 0 6 Z l < B D P hj^ŻŻ쩟ulcZcQJ h=^h.xzh=^h.xz^Jh=^hi^Jh=^h;m^Jh=^hv^J h=^hvOJQJ^JmH sH h=^ht?^Jh=^hVt^J h=^h!(h=^hVt5^Jh=^h:<^Jh=^h^Jh=^h^I5^Jh=^hZ5^Jh=^h-Wb5^JhZ^JaJh=^hZ^JaJh=^hZ^Jh=^hZ^JaJ~ 6 > @ B D N P hjb$a$gd.xz$a$gd|$a$gd| $1$7$8$H$a$gd|nL^`btv fh\ ^ ` d 2"@"""""V#d######^$$$$$%%%"%߾߰yppppgh=^h.xz^Jh=^h4e^J$jh=^hVt0JU\^JaJh=^huz^Jh=^ht?^Jh=^hVt^Jh=^hv^Jh=^hVt^JmHnHuh=^h.xz0JmHnHu$jh=^h.xz0JUmHnHuh=^h.xzmHnHu h=^h.xzjh=^h.xz0JU'`Jfh^ ` b d !"j#`$%%%%"%$%%&j&l&$a$gd|$a$gd.xz"%$%j&&!(/(6((((((((((()!)***+,,(-.--V.6`6::;;>>"D$D&D(D:DL|ȩ̩֩ک Ķ{reh=^hOJQJ^Jh=^hh^Jh=^h`D^Jh=^ha`^Jh=^h!&^Jh=^h!&0J\^JaJh=^hf^Jh=^hVt^Jh=^h@^JmHnHuh=^hVt^JmHnHuh=^hG;^Jh=^hOJQJ^Jh=^hOJQJ^Jh=^h6^J"L~bn(4 |$a$gdOw$a$gd\UO$a$gdM $a$gd|$a$gd|Ƭ`bfhn(,.246Zx̰̿̿٩ي}يpcVcVIh=^hM OJQJ^Jh=^hkOJQJ^Jh=^hp&YOJQJ^Jh=^hK&OJQJ^Jh=^hOJQJ^Jh=^h=OJQJ^Jh=^h4e^Jh=^hVt^Jh=^h^Jh=^hhOJQJ^Jh=^hxrOJQJ^Jh=^hOJQJ^Jh=^hVtOJQJ^Jh=^hOJQJ^Jh=^h<_]OJQJ^J̰ vz|ڲܲ޲>ٿzkzk\\kM>k\h=^h=OJQJ^JaJh=^hSOJQJ^JaJh=^hhOJQJ^JaJh=^hLOJQJ^JaJh=^h&JQOJQJ^JaJh=^hOwOJQJ^JaJh=^hK&OJQJ^Jh=^h@zܳ޳LNPRTbʴڴHn~Ƶʵ̵εе⵨{ęĊӊӊ{Ċ{Ċnnh=^h!&OJQJ^Jh=^hOwOJQJ^JaJh=^hxnOJQJ^JaJh=^hzOJQJ^JaJh=^h@,lnp VX|~Pdhfhjtttttt#h=^ht?CJ^JaJmHnHuh=^ht?CJ^JaJ%jh=^ht?0JCJU^JaJh=^h.xzCJaJmHnHuh=^h.xzCJaJ!jh=^h.xz0JCJUaJh=^hX9^Jh=^h`^J h=^hyh4 h=^h` h=^h!n h=^hN#-NDFHhfhjHPv6>v~"<HZ^"$Jh=^h[[CJ^JaJ#h=^hG:CJ^JaJmHnHu%jh=^ht?0JCJU^JaJ#h=^ht?CJ^JaJmHnHuh=^ht?CJ^JaJB"Dd $&*,HJLNgd|gd-Wb$a$gd@Jd.@Lf6>txz|8@DFl2:^f&4<Dr~泦٦٦٦٦٦٦٦٦٦٦٦٦٦h=^ha CJ^JaJ%jh=^ha 0JCJU^JaJ%jh=^ht?0JCJU^JaJh=^h[[CJ^JaJh=^ht?CJ^JaJh=^hMMCJ^JaJA  (0jr X`dfV^p ƹٹ湦ٙ晕jh}rUh}rh=^h@CJ^JaJ%jh=^h@0JCJU^JaJh=^h!CJ^JaJ%jh=^h!0JCJU^JaJh=^hMMCJ^JaJh=^h[[CJ^JaJh=^ha CJ^JaJ7 "&(, "(*>@DFHJLN۶h=^hX9^Jht?hZ0JCJmHnHuh}r0JCJmHnHuhB$6ht?0JCJjhB$6ht?0JCJUh-ht?CJh}rjh}rU.:p-Wb|. A!"#$% D@D NormalCJOJQJaJmH sH tH DA@D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k(No ListVOV Wnaslov_1  & F"5;CJ OJQJ_HmHsHtHFOF Wtekst_2CJOJQJ_HmHsHtH@B@@ - Body TextB* PJaJph4@"4 -Header  !4 24 -Footer  !.)@A. - Page NumberR@RR  Footnote TextCJ^J_HaJmHsHtH@&@a@ Footnote ReferenceH*FOrF tekst_1CJOJQJ_HmHsHtHXOX Footnote Text CharOJQJ^J_HmHsHtHdOd VtZaglavlje_autor-naslov  p#CJ^JmHsH6U@6 7s Hyperlink >*B*ph:V  * 89d tV A k V Z1 d d?mnt45AMOO ddl l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l ^l ^l ^l v:?mnt45u % / 0 1 2 C D Y 056s!'(U{gP_;<=>GHef 7 l !G!o!!!!2"Y"""""########$&&F&&&'((;(()*0+1+]++,l,,-.{.|../////10001222=333384556y7R8999V:W:X:Y:c:d:g::;;;0<_<e<<<=I=J=M==;>A>>> ??`?f???@^@d@@@AoAvAAUBVBXBcBdBBmCC D{DDEF6GGG|HHTIIHJJ K]K_KkKlKKK L LVLWLLLLL@MAMOOQRHUUV=WWXYY=ZZ[K\\]r^J_,`aZbGHef 7 l !G!o!!!!2"Y"""""########$&&F&&&'((;(()*0+1+]++,l,,-.{.|../////10001222=333384556y7R8999V:W:X:Y:c:d:g::;;;0<_<e<<<=I=J=M==;>A>>> ??`?f???@^@d@@@AoAvAAUBVBXBcBdBBmCC D{DDEF6GGG|HHTIIHJJ K]K_KkKlKKK L LVLWLLLLL@MAMOOQRd00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0  0  0  0  0  0 0 0 0 0K00000K00000K000K000K000 0@0@0@0@0 00 ^"%EGHJMDOS_btf^jl̰>еx.J N7:<?@ABDEFHIJLMl&HC^L"Xxhx\N8;=>CGKL9}!8@0(  B S  ?t}.~.//33`?`?d?e?b@c@@@tAuA K K]K]KkKkKlKqKsKtKuKvKKKKKKK LLLLL?LWL\L]L_L`LLLLLLLLL M@MAMdddddddddddd ddddddd@MAMdddddddddddd dddddddt}.~.//33`?`?d?e?b@c@@@tAuA K K]K]KkKkKlKqKsKtKuKvKKKKKKK LLLLL?LWL\L]L_L`LLLLLLLLL M@Mddddddddddd dddc*Pz7.6VcH8>f?,X}DG6`JI |,X}h ^`o(hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.^`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hHhh^h`o(.P^`Po(..^`o(...xp^`xo(....  ^`o( .....  X ^ `Xo( ......  ^ `o(....... 8^`8o(........ `H^``o(.........^`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hHDGcH8z7I |f?c*#B.        ;n                 ;n         ST)GPWz3hM >Z[ m Zm Td-h`)xr ii#X R|'$e9`DZ\ !!=Y!N#W#$%k&!()c))J)~*'K*+^+-?=- 0z2I3&3yh4X9-q9G:K:U:;;G;#x;;<9A~cBREx+FGGUGb3I^I6J#JXL9uL[Ms!OfEO\UOhXOE%PgP.jP Q&JQS%T;IUUVp&YXZ[[<_]=^_a`#b-Wb~bSc4ef6fPfhghvio k{Jkm;mn!nnnxn*p$q=q(?r}r7snvu0x!y:!z.xzpP{J}Z})~_9)k6L `?LZb.l@.]MMVtK&R5L!HhO)T0Cka vI'_Rio3:+SAq2pp:P3^l: t3XN3Z3sk!&>dT?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F@XȪ1TablepWordDocument0 SummaryInformation(.DocumentSummaryInformation8CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q