Naslov
Usporedba emocijama i problemu usmjerenog suočavanja s akademskim stresom kod srednjoškolaca
(Comparison of adolescemts' emotion and problem oriented coping with academic stress)

Autori
Orlić, P. ; Brdar, I.

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
XV. Dani psihologije, sažeci radova / Ćubela-Adrić, V. ; Penezić, Z. ; Proroković, A. ; Vulić-Prtorić, A. - Zagreb : Odjel za psihologiju Sveučilišta u Zadru, 2006

Skup
XV. Dani psihologije

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 25.05.2006. - 27.05.2006

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
suočavanje s akademskim stresom
(coping with academic stress)

Sažetak
Cilj ovog istraživanja bio je ispitati odnos strategija suočavanja s akademskim stresom sa spolom, dobi, karakteristikama ličnosti (samopoštovanje i anksioznost), kognitivnom procjenom stresnosti zbog dobivanja loše ocjene, roditeljskim nadzorom, podrškom i zajedničkim odlučivanjem te usporediti učenike različitih škola u ovim obilježjima. 270 učenika srednjih škola odgovorilo je na upitnike Strategije suočavanja sa neuspjehom u školi, Roditeljski nadzor, Roditeljska podrška i zajedničko odlučivanje, skale samopoštovanja i anksioznosti te procijenilo stresnost situacije (dobivanje loše ocjene). Faktorskom analizom upitnika Strategije suočavanja s neuspjehom u školi dobivena su dva faktora višeg reda: emocijama usmjereno suočavanje i problemu usmjereno suočavanje. Primijenjena je hijerarhijska regresijska analiza, kojom se željelo utvrditi koje od ispitanih varijabli predstavljaju značajne prediktore suočavanja s akademskim stresom. U prvom koraku kao prediktori su uvršteni demografski podaci (spol i dob), u drugom karakteristike ličnosti (samopoštovanje i anksioznost), u trećem kognitivna procjena stresnosti zbog dobivanja loše ocjene i u četvrtom roditeljski nadzor, podrška i zajedničko odlučivanje. Kod emocijama usmjerenog suočavanja ukupno je objašnjeno 36% varijance, pri čemu su se kao pojedinačno značajni prediktori pokazali samopoštovanje i anksioznost. Kod problemu usmjerenog suočavanja ukupno je objašnjeno 37% varijance, pri čemu su se kao pojedinačno značajni prediktori pokazali spol, procjena stresnosti zbog dobivanja loše ocjene i podrška majke. Jednosmjernom analizom varijance uspoređeni su učenici različitih škola u navedenim obilježjima. Ustanovljeno je da učenici gimnazije dobivanje loše ocjene procjenjuju značajno stresnijim, da imaju značajno bolji školski uspjeh te da ih majke značajno više nadziru od učenika strukovnih škola.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA