Naslov
Određivanje preciznosti snimanja točaka pomoću GPS-a u različitim fenološkim i strukturnim stanjima sastojina
(Optimizing GPS accuracy of point recording in different phenological and structural stand conditions)

Autori
Pernar, Renata ; Grgesina, Vladimir ; Ančić, Mario ; Seletković, Ante

Izvornik
Glasnik za šumske pokuse (0352-3861) Posebno izdanje 5 (2006); 479-489

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
globalni pozicijski sustav (GPS); fenološka i strukturna stanja sastojina; točnost mjerenja
(global positioning system (GPS); phenological and structural stand conditions; accuracy of coordinate point measurements)

Sažetak
U radu se opisuju istraživanja provedena radi utvrđivanja točnosti GPS prijamnika u različitim strukturama sastojina, tj. daju odgovori na pitanja da li se sklop, veći broj stabala po hektaru, veće temeljnica, te različite fenološke faze sastojine (sastojina s lišćem i bez lišća) odražavaju na točnost mjerenja koordinata točaka. Mjerenja su obavljena na 32 stajališta u Park šumi Maksimir. Na taj su način izmjerom obuhvaćene stare, srednjodobne i mlade sastojine, te poluotvoreni prostori. Pozicija stajališta snimana je pomoću GPS uređaja "Garmin 12" na dva načina. Prvi je način "WAYPOINT - average", gdje GPS uređaj nakon 10 sekundi izračuna srednju vrijednost pozicije, i drugi način "TRACK LOG", gdje GPS uređaj automatski snima koordinate u određenom vremenskom intervalu. Na teren se izlazilo u šest navrata. Za varijantu "WAY-POINT - average" skupljena su 192 podatka, a za varijantu "TRACK LOG" 5760 podataka (koordinate x i y). Na svakom stajalištu u radijusu od 10 m određena je vrsta drveća, izmjereni su prsni promjeri, azimuti, te udaljenosti od stajališta. Prilikom svakoga izlaska na teren zabilježene su vremenske prilike (oblačno, sunčano, magla itd.), temperatura zraka i fenološka stanja sastojina. Rezultati istraživanja pokazali su da se točnost kreće od 10 do 30 m. Također se pokazalo da treba dati prednost "TRACK LOG" varijanti, zato što se uprosječivanjem većeg broja podataka dobiju točniji iznosti (manja odstupanja). Nadalje, prednost je toga načina u tome što se iz većega broja podataka mogu izbaciti velika odstupanja od srednjih vrijednosti i na taj način postići odstupanja unutar 5 m. Analize su pokazale da između sastojinskih parametara i srednjih odstupanja koordinata ne postoji korelacija, što znači da na točnost mjerenja ne utječu sklop, broj stabala i temeljnica. Što se tiče fenologije, također je utvrđeno da ljetni odnosno zimski aspekt šume (s lišćem i bez lišća) daje podjednako točna mjerenja. Analizirajući vremenske prilike i temperature zraka za sve datume snimanja, dobiveni su također podjednaki rezultati. Na temelju ovoga istraživanja možemo zaključiti da je točnost mjerenja ovisna o rasporedu satelita, te bi prilikom mjerenja o tome trebalo voditi računa.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA