Pregled bibliografske jedinice broj: 265248
Istraživanje debljinske strukture sastojina hrasta lužnjaka i običnoga graba (Carpino betuli-Quercetum roboris Anić ex. Rauš 1969.)
Istraživanje debljinske strukture sastojina hrasta lužnjaka i običnoga graba (Carpino betuli-Quercetum roboris Anić ex. Rauš 1969.) // RADOVI Šumarskog instituta Jastrebarsko, 9. izvanredno izdanje (2006), 263-278 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 265248 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Istraživanje debljinske strukture sastojina hrasta lužnjaka i običnoga graba (Carpino betuli-Quercetum roboris Anić ex. Rauš 1969.)
(Research of diameter structure of peduncled oak and common hornbeam (Carpino betuli-Quercetum roboris Anić ex. Rauš 1969.))
Autori
Novotny, Vladimir ; Dubravac, Tomislav ; Seletković, Ante ; Indir, Krunoslav
Izvornik
RADOVI Šumarskog instituta Jastrebarsko (1332-9596) 9. izvanredno izdanje
(2006);
263-278
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Struktura sastojine; hrast lužnjak; obični grab; broj stabala; prsni promjer; distribucija broja stabala
(Stand structure; peduncled oak; common hornbeam; number of trees; d.b.h.; distribution of a number of trees)
Sažetak
Drveće je osnovni element koji izgrađuje šumu i daje joj osnovno obilježje. Sastojina kao dio šume razlikuje se od iste po jednoj ili više bitnih osobina. Svi elementi koji izgrađuju drvnu masu i raspoređuju je u prostoru čine, u najširem smislu, strukturu sastojine. (MILETIĆ 1950). Istraživanju strukture sastojine, kao i njenom razvoju, treba dati puno veću pažnju, jer nam rezultati istraživanja i utvrđene zakonitosti pomažu u planiranju uzgojno-gospodarskih zahvata kojima kvalitetnije realiziramo ciljeve gospodarenja ostvarivanjem većih koristi od šume ne narušavajući ekološke i sociološke postulate prirodnog razvoja naših šumskih ekosustava. Struktura sastojine može se tretirati na različite načine, a sve prema tom koji se njezin element promatra. Pod strukturom sastojine podrazumijevamo distribuciju vrsta, broja stabala i njihovih dimenzija po jedinici površine, a ona je rezultat intenziteta rasta pojedinih vrsta pod utjecajem prirodnih čimbenika i čovjeka (PRANJIĆ i LUKIĆ 1997). Najčešće se pod "strukturom" sastojine podrazumijeva debljinska struktura prosuđivana na temelju izmjerenih prsnih promjera, odnosno kako je broj stabala u sastojini raspoređen po debljinskim stupnjevima ili razredima. U ovom radu istraživali smo razvoj broja stabala i njihovih prsnih promjera, kao funkciju vremena u sastojinama hrasta lužnjaka i običnoga graba. Istraživanja su obavljena na pokusnim plohama različitih starosti, na području Uprava šuma Podružnica "Karlovac", "Zagreb", "Koprivnica", "Bjelovar", "Našice" i "Vinkovci". U ovom istraživanju posvećena je pažnja i stanju distribucija broja stabala po debljinskim kategorijama istraživanih sastojina u njihovom razvoju kroz proučavani vremenski period.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Šumarstvo
POVEZANOST RADA
Projekti:
024-0000000-3505 - Prirodna obnova kao temeljni čimbenik potrajnosti šumskih ekosustava (Dubravac, Tomislav, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Hrvatski šumarski institut, Jastrebarsko
Profili:
Vladimir Novotny
(autor)
Tomislav Dubravac
(autor)
Krunoslav Indir
(autor)
Ante Seletković
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- CAB International Walling-fond - UK Tree CD
- Forestry Abstract