Naslov
Submikroskopske strukture i sekundarni metaboliti u žljezdanim stanicama nekih vrsta roda Satureja (Lamiaceae)
(Submicroscopic Structures and Secondary Metabolites in Glandular Cells of some Species of Satureja (Laminaceae) genus)

Autori
Dunkić, Valerija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Prirodoslovno matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
27.04

Godina
2006

Stranica
135

Mentor
Bezić, Nada

Ključne riječi
eterična ulja; glikozidi; Satureja montana; Satureja cuneifolia; Satureja subspicata; žljezdane strukture
(essential oil; glandular structures; glycosides; Satureja montana; Satureja cuneifolia; Satureja subspicata)

Sažetak
Razvoj žljezdanih struktura kserofitskih vrsta Satureja montana L., Satureja cuneifolia Ten. i Satureja subspicata Bartl. ex Vis., porodice Lamiaceae, može se podijeliti na predsekrecijsku, sekrecijsku i postsekrecijsku razvojnu fazu. Žlijezde su građene od bazalne, stanice stapke i dvanaeststanične glave sa subkutikularnim prostorom, a u tim stanicama je submikroskopskim istraživanjem uočljiva troslojna stanična stijenka, dominacija plastida, mitohondrija, endoplazmatskog retikuluma, koji sudjeluju u procesima produkcije i transporta sekundarnih metabolita. Izolacija slobodnih i glikozidno vezanih hlapljivih spojeva svih istraživnih vrsta vriska, vršena je u tri vegetacijske faze, a njihova analiza GC/MC metodom. Ukupni maseni udjeli istraživanih metabolita su najveći u fazi cvatnje. Po sastavu eteričnih ulja vrste S. montana i S. cuneifolia pripadaju karvakrolnom kemotipu, a vrsta S. subspicata je pinenskog kemotipa. Zajednički aglikoni svih istraživanih vrsta su: 2-feniletanol, eugenol, karvakrol i indol. Statističkom obradom sastava svih istraživanih metabolita utvrdili smo veću bliskost između vrste S. montana i S. cuneifolia, dok je S. subspicata udaljenija.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA