Pregled bibliografske jedinice broj: 265098
Makrozoobentos akumulacijskih jezera Gorskog kotara
Makrozoobentos akumulacijskih jezera Gorskog kotara, 2006., diplomski rad, Prirodoslovno matematički fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 265098 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Makrozoobentos akumulacijskih jezera Gorskog kotara
(Macrozoobenthos of Gorski kotar´s storage reservoirs)
Autori
Šaša, Duška
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad
Fakultet
Prirodoslovno matematički fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
15.05
Godina
2006
Stranica
50
Mentor
Mihaljević, Zlatko
Ključne riječi
makrozoobentos; akumulacijsko jezero; kvalitativna i kvantitativna struktura
(macrozoobenthos; storage reservoir; qualitative and quantitative structure)
Sažetak
Cilj istraživanja bio je utvrditi kvalitativnu i kvantitativnu strukturu makrozoobentosa te biomasu istog kao potencijalnog izvora hrane za ihtiopopulaciju na području akumulacijskih jezera Bajer, Lepenica i Lokve koji su smješteni u Gorskom kotaru. Na navedenim područjima prikupljali su se biološki uzorci i uzorci vode za analizu određenih fizikalno-kemijskih čimbenika u dotičnim ekosustavima. Makro fauna je odvojena od sedimenta, konzervirana te razvrstana po skupinama. Potom je izvršeno vaganje radi određivanja svježe biomase. Rezultati pokazuju najveću bioraznolikost u akumulacijskom jezeru Bajer jer je ono relativno plitko i velikim dijelom obraslo makrofitskom vegetacijom što stvara povoljne uvjete za razvoj mnogih svojti zoobentosa. Akumulacijsko jezero Lokve ima najmanju bioraznolikost. U svim akumulacijama postoji značajna razlika između postaja 1 i 2 s tim daje raznolikost faune dna veća na postajama 2 koje su pliće i udaljene od brane. To upućuje na zaključak da su uvjeti na području uz branu nešto ekstremniji, posebice s obzirom na dubinu, prisutnost makrofita te koncentraciju otopljenog kisika. Ličinke dvokrilaca (Diptera) iz por. Chironomidae i skupina Oligochaeta imaju najgušće populacije i najveću biomasu na obje postaje akumulacije Bajer i Lokve, dok su najčešći stanovnici akumulacije Lepenica predatorske ličinke por. Chaoboridae i to posebice na postaji LI (uz branu). To ukazuje da u dotičnom ekosustavu vladaju još ekstremniji uvjeti kojima se može prilagoditi samo manji broj vrsta. U svim istraživanim akumulacijama izražene su i sezonske varijacije u brojnosti i biomasi makrofaune. Najveća brojnost i biomasa zabilježene su u travnju, a najmanja u rujnu. Temeljem fizikalno-kemijskih obilježja, akumulacijska jezera Bajer i Lepenica nisu temperaturno stratificirana i imaju mezotrofan karakter dok je akumulacija Lokve oligotrofna i stratificirana u najdubljem dijelu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
0119121
Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
Profili:
Zlatko Mihaljević
(mentor)