ࡱ> 5@$|bjbj22*XXdN.8Jd$.2("((((((giiiiii$R8 (((((((n( ((g(g!w}L( `Rh(ÀZL0D,vD..D((((((((.."..TEMELJNI IMBENIK KVALITETE RADA U ZDRAVSTVU: Sigurnost i zdravlje NA RADU medicinskE SESTRE Prof.dr.sc. Jadranka Mustajbegovi1, Milan Miloaevi, dr.med.1; Bojana Kne~evi, dr.med.2 1Sveu iliate u Zagrebu, Medicinski fakultet, `kola narodnog zdravlja Andrija `tampar 2Klini ki bolni ki centar Zagreb, Zagreb Za kvalitetu rada u zdravstvu, na svim razinama i u svim njegovim sastavnicama: ustroju, procesu, ishodu; klju ni, najdragocjeniji i nenadomjestivi imbenik je odgovarajua radna sposobnost zdravstvenog osoblja. Pri pru~anju zdravstvene njege to je poglavito zaatita zdravlja na radu medicinskih sestara. Stoga bi o uvanje njihove radne sposobnosti trebao biti prioritet poslodavaca odnosno uprave zdravstvenih ustanova. Organizacija, provoenje i podjela odgovornosti za sigurnost i zdravlje na radnom mjestu preporukama i propisima na injena je izmeu poslodavaca, samih zaposlenih radnika na odreenim radnim mjestima i dr~ave, tj. ministarstva nadle~nog za rad. Poslodavac je kako prema hrvatskim, tako i prema europskim standardima, izravno odgovoran za provoenje mjera kojima se osigurava sigurnost i zaatita zdravlja na radnom mjestu. Zaposlenici imaju svoje predstavnike i povjerenike za zaatitu na radu, a dr~ava je donijela niz je propisa kojima se reguliraju obveze i na in provoenja ovih aktivnosti. Iako postoje preklapanja obveza i nadle~nosti u dijelu koji se odnose na pojedine specifi nosti, postoje vrsto definirane uporiane to ke. Prisutnost i procjena atetnosti na radnom mjestu ispituju se Pravilniom o maksimalno dopustivim koncentracijama atetnih tvari u atmosferi radnih prostorija i prostora i o bioloakim grani nim vrijednostima (1) i Pravilnikom o ispitivanju radnog okoliaa te strojeva i ureaja s poveanim opasnostima (2). Zaatita zdravlja zaposlenih regulirana je Zakonom o zatiti na radu (3), Zakonom o mirovinskom osiguranju (4), Zakonom o listi profesionalnih bolesti (5), Zakon o zdravstvenoj zatiti (6) i Zakonom o zdravstvenom osiguranju (7). Zakon o zatiti na radu (3) navodi da je poslodavac izravno odgovoran za nastale profesionalne bolesti, ozljede na radu i bolesti vezane uz rad. Ozljede na radu i profesionalne bolesti definirane su Zakonom o mirovinskom osiguranju (4), a uvjete za priznavanje profesionalne bolesti definirao je Zakon o listi profesionalnih bolesti (5). Zadaa je poslodavca osigurati  zdravo radno mjesto , tj. radno mjesto bez atetnosti po zdravlje zaposlenih. U tu svrhu du~an je izraditi procjenu opasnosti kojom se utvruje rizik za oateenje zdravlja na pojedinom radnom mjestu i pri izlo~enosti pojedinoj atetnosti ili skupini atetnosti. Ova obveza se u Republici Hrvatskoj provodi od 1997. godine i regulirana je Pravilnikom o izradi procjene opasnosti (8): procjenjuje se rizik oateenja zdravlja, obolijevanja od profesionalnih bolesti, bolesti vezanih uz rad i poremeaja u procesu rada koji bi mogli izazvati atetne posljedice za sigurnost i zdravlje zaposlenih. Na osnovi Procjene opasnosti u radnim procesima provode se mjere zaatite zdravlja zaposlenih, ato uklju uje i provedbu zdravstvenog nadzora. `tetnosti i opasnosti koje mogu nepovoljno djelovati na zdravlja ovjeka na radnom mjestu uklju uju niz imbenika: oko 100.000 kemijskih spojeva, viae od 200 bioloakih i 50-tak fizikalnih imbenika, oko 20 razli itih ergonomskih uvjeta, veliki broj mehani kih i tehni kih opasnosti te psiholoake zahtjeve. Kako bi se moglo sprije iti njihovo atetno djelovanje, neophodno ih je najprije identificirati, a zatim procijeniti koliku stvarnu opasnost po zdravlje zaposlenih predstavljaju, tj. potrebno je provesti procjenu rizika oateenja zdravlja na radnom mjestu (9). Radna mjesta na kojima je priroda posla takva da se za vrijeme rada javljaju odreeni initelji atetni za zdravlje koji se ne mogu u potpunosti ukloniti mjerama sigurnosti i zaatite zdravlja te zbog toga postoji poveana opasnost od ozljeda i zdravstvenih oateenja, nazivaju se radnim mjestima s posebnim uvjetima rada. Pravilnikom o poslovima s posebnim uvjetima rada (10) propisuju se poslovi s posebnim uvjetima rada i posebni uvjeti koje moraju ispunjavati radnici za obavljanje ovih poslova. Na tim radnim mjestima potrebno je kontinuirano praenje zdravlja radnika s obzirom na veu opasnost od nastanka bolesti vezanih uz rad (uklju ujui i profesionalne bolesti) i ozljeda na radu. Osim toga, na poslovima s posebnim uvjetima rada mogu raditi samo osobe koje osim opih uvjeta za zapoaljavanje, ispunjavaju joa i posebne uvjete u pogledu dobi ~ivota, spola, stru nih sposobnosti, zdravstvenog (tjelesnog i psihi kog ) stanja te psihofizioloakih i psihi kih sposobnosti (11). Sukladno pozitivnim zakonskim propisima, Hrvatski zavod za medicinu rada, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (u dijelu privremene radne nesposobnosti) prate pokazatelje kvalitete zaatite zdravlja radnika iz podru ja specifi ne zdravstvene zaatite u vezi s radom: broj radnika zaposlenih na radnim mjestima s posebnim uvjetima rada, broj radnika koji se pregledavaju sukladno posebnim propisima, podaci o pobolu radnika izlo~enih pojedinim atetnostima s obzirom na u estalost bolesti pojedinih sustava i s obzirom na radnu sposobnost utvrenu u pojedinim pregledima. Tako je utvreno da se u Hrvatskoj u samo oko 10 % radnika redovito kontrolira zdravstveno stanje i da je radnicima specifi na zaatita zdravstvlja na radu prakti ki nedostupna (12). Istovremeno, u skladu s meunarodnim propisima i europskim smjernicama, u nas se donose ili su u pripremi pravilnici koji odreuju na in zaatite zdravlja i zdravstvenog nadzora osoba izlo~enih pojedinim atetnostima (kemijske i bioloake atetnosti, ionizirajua i neionizirajua zra enja, mutageni i karcinogeni, fizikalne atetnosti, rad sa zaslonima, pregledi pomoraca, zrakoplovnog osoblja). U proceduri je prijedlog Pravilnika o radu s karcinogenima i mutagenima, meutim u zemljama lanicama Europske zajednice postoje sli ni pravilnici i za rad s bioloakim i kemijskim atetnostima (13, 14). Za osoblje u zdravstvenoj djelatnosti, najviai rizik predstavljaju infekcije i to u onih koji rade u izravnom dodiru s krvlju, sekretima i ekskretima, a pogodno ulazno mjesto mo~e biti osim ozlijeene ko~e i sluznica oka ili nosa. Veina ovih bioloakih imbenika su mikroorganizmi (bakterije, virusi, gljivice), mikroskopski endoparaziti kao npr. parazit malarije, amebe, tripanosome i mikroskopske forme veih endoparazita kao ato su jajaaca i larvalne forme helmita. U svrhu procjene rizika oateenja zdravlja pri radu s njima, u zemljama Europske zajednice ih, prema njihovoj sposobnosti da zaraze zdrave odrasle osobe klasificiraju u etiri skupine od 1 (najni~i) do 4 (najviai, npr. Ebola). Kriteriji na kojima je klasifikacija na injena uklju uju podatke o tome jesu li odreeni bioloaki imbenici patogeni za ljude; predstavljaju li opasnost za one koji s njim rade; jesu li prijenosni u zajednicu i postoji li u inkovito lije enje i/ili dostupna profilaksa: Skupina opasnosti1: Nije vjerojatno da uzrokuju bolest u ljudi; Skupina opasnosti 2: Mogu uzrokovati bolest u ljudi i mogu predstavljati opsanost za zaposlenike; nije vjerojatno da se prenose u zajednicu i postoji u inkovita profilaksa ili dostupno lije enje; Skupina opasnosti 3: Mogu uzrokovati teaku bolest u ljudi i mogu predstavljati ozbiljnu opsanost za zaposlenike; mogu se prenijeti u zajednicu, ali postoji u inkovita profilaksa ili dostupno lije enje; Skupina opasnosti 4: Uzrokuju teaku bolest u ljudi i mogu predstavljati ozbiljnu opsanost za zaposlenike; prenose se u zajednicu i obi no ne postoji u inkovita profilaksa ili niti dostupno lije enje (13). Kategorizacija bioloakih atetnosti prema opasnosti koju predstavljaju za ovjeka, pa tako i u uvjetima radne izlo~enosti, u razvijenim europskim zemljama provodi se unatrag dvadeset godina. Tako je u Velikoj Britaniji na osnovi kategorizacije na injene 1984. godine, iz rezultata istra~ivanja godine 1988/89. procijenjeno da se godianje zaraze oko 82 osobe od 100.000 zaposlenih u mikrobioloakim laboratorijima. Europska zajednica je 1989. godine u Direktivi 89/391/EEC odredila svojim lanicama obvezu izrade procjene opasnosti (15). Nakon implementacije Direktive, godine 1994., lista je zanovljena i u meuvremenu poduzete mjere pokazale su smanjenje stope na oko 16 zara~enih osoba na 100.000 zaposlenih u mikrobioloakim laboratorijima godianje, uglavnom uzro nicima skupine 2. Za genetski modificirane organizme ovakva se istra~ivanja rade unatrag pet godina, a intenzivno od 2005. godine. Izrada smjernica u ovom kontekstu je u tijeku. Osim ato je u spomenutoj Direktivi 89/391/EEC Europska zajednica je 1989. godine u odredila svojim lanicama obvezu izrade procjene opasnosti, Smjernicama je 1996. godine dala upute o njenoj primjeni u nacionalnim uvjetima (15, 16). Preporu ene principe je Republika Hrvatska ugradila u svoje zakonodavstvo: u Zakon o zaatiti na radu (3) i Pravilnik o izradi procjene opasnosti (8). Do stupanja na snagu Pravilnika poslodavci u zdravstvu nisu imali obvezu izrade procjene opasnosti za radna mjesta u zdravstvenoj djelatnosti, tako da su se zdravstveni djelatnici zahvaljujui svom obrazovanju i starijim kolegama atitili sami bez uspostavljenog sustava i izraenih pravilnika. Zdravstveni djelatnici dosada nisu imali status zaposlenih na poslovima s posebnim uvjetima rada, izuzevai pri radu s izvorima ionizirajueg zra enja. Osim akcidentalnih prekomjenrih one iaenja, na in rada i uvjeti u kojima radi zdravstveno osoblje, sve veu pozornost skree dugogodianje izlaganje niskim razinama atetnosti koji su prepoznati kao imbenici nastanka cijelog spektra bolesti: od iritativnih i alergijskih oateenja ko~e i dianog sustava, toksi nog oateenja jetre, krvnih promjena koje uklju uju citopenije, naj eae bijele krvne loze, leukemije, malignome drugih lokacija do oateenja reprodukcije. Meutim, praksa pokazuje kako u nas rizici u zdravstvenoj djelatnosti joa uvijek nisu prepoznati na odgovarajui na in. Sporadi no se organiziraju tzv. sistematski pregledi zaposlenih. No, tu se ne radi o procjeni zdravlja zaposlenih u odnosu na uvjete i na in rada. Nedostaje klju ni element: procjena opasnosti u odnosu na odreeno radno mjesto. Za bilo koji ozbiljan pristup zaatiti zdravlja, kako na osobnoj tako i na skupnoj razini u odnosu na mogue atetne utjecaje profesionalnih izlo~enosti, ne\^   : < @ p r t v " $ & t v x Ӿx``````ThCJOJQJ^J.h hm5CJOJQJ\^JaJmHsH.hmhm5CJOJQJ\^JaJmHsH(hm5CJOJQJ\^JaJmHsH1hmhm5CJH*OJQJ\^JaJmHsH(h1 5CJOJQJ\^JaJmHsHhmh1 5;OJQJ^Jhm5;OJQJ^Jhmhm5;OJQJ^J^t $ v x PH"j*0>5<R=>t@ $ & Fdha$ $hdh`ha$dh` $dh`a$hdh`h hdh`hgd $dha$gdmHzx j ~ $&(*4:Z`ٽٰٰ١ttttgWh1 6CJOJQJ\^Jhh1 CJOJQJ\^Jh1 CJOJQJ\]^Jh1 6CJOJQJ\^Jh1 5CJOJQJ^Jhh1 CJOJQJ\^Jhh1 CJOJQJ]^Jh1 6CJOJQJ]^Jh1 CJOJQJ^Jhh1 CJOJQJ^JhCJOJQJ^Jh hCJOJQJ^JDNP0~@dH"$8%:%%ŸūyfyyQ??t@@@JEEEEٶٕككٕٕٕٕs`s$h1 6CJOJQJ]^JmHsHh1 CJOJQJ^JmHsH"hCJOJQJ^JaJmHsH(h1 6CJOJQJ]^JaJmHsHh1 CJOJQJ^Jh1 CJOJQJ^Jh*h1 B*CJOJQJ^JhnH phtH "h1 CJOJQJ^JaJmHsH(h1 5CJOJQJ\^JaJmHsHt@BnIrLx0{|}0D\V $ & Fdha$$dh`a$gd$dha$dh` $ & Fdha$$h`ha$ $dh`a$ $hdh`ha$ $ & Fdha$EFjF|FFnIIITJVJJJJKKK L LLLLLfLrLvLxLLLLLLLLLLLLLLLLLLLMMMM$M&M8M:M>M@MJMLMXMZM\M^MvMxMMݸݬݬݬݬݬݝʬݬݬݬݬݬݬݬݬݬݬݬݬݬݬh1 6CJOJQJ]^Jh1 CJOJQJ^J"h1 CJOJQJ^JaJmHsH$h1 6CJOJQJ]^JmHsHh1 CJOJQJ^JmHsH$h1 5CJOJQJ\^JmHsH>MMMMMMMMMMMMMMMMMMMNNNNN,N.N>NBNNNPNXNZN`NbN~NNNNNNNNNNNNNNNNNNOOOOO O4O6O:OONOPOROTOdOfOvOxOOOh1 6CJOJQJ]^J$h1 6CJOJQJ]^JmHsHh1 CJOJQJ^Jh1 CJOJQJ^JmHsHHOOOOOOOOOOOOOOOOPP,P.P4P6P8PQQQQQQQQQQQQQQQ R RRRRRR R$R&R(R*R,R.R2R4R:RTRTTTXTZTnTpTrTtTxTzT~TWpjqzss t4ttttx0{{||}}0t؋лллСлллЏЏ"hCJOJQJ^JaJmHsHh1 +hh1 CJOJQJ]^JaJmHsH(h1 6CJOJQJ]^JaJmHsH"h1 CJOJQJ^JaJmHsHUh1 CJOJQJ^JmHsHh1 CJOJQJ^J8ophodan je taj prvi, klju ni korak: procjena opasnosti na radnom mjestu. Tad se dobivaju odgovori na etiri klju na pitanja: Koje su opasnosti uope prisutne na tom radnom mjestu? Kakvo oateenje zdravlja mo~e na tom radnom mjestu nastati? Koja je vjerojatnost aktualizacije opasnosti i atetnosti? Kolika je razina rizika oateenja zdravlja? Kako bi se uope mogao procjenjivati mogui atetni utjecaj radnog mjesta, prvo ga se mora prepoznati: opasnosti (mehani ke, termi ke, elektri ne, po~ar i eksplozija, padovi i ruaenja), atetnosti (bioloake, kemijske, fizikalne atetnosti, uvjeti rasvjete, klime i mikroklime) i napori (statodinami ki, psihofizioloaki). Dok opasnosti rezultiraju ozljedama, atetnosti i napori se naj eae aktualiziraju kao profesionalne bolesti i bolesti vezane uz rad. Vjerojatnost aktualizacije potrebno je odrediti mjerenjem, ukoliko je atetnost mjerljiva. Treba odrediti intenzitet izlo~enosti u konkretnim radnim uvjetima. Va~no je uzeti u obzir i individualne osjetljivosti. Neophodno je odrediti trajanje i kontinuitet izlo~enosti te na in i intenzitet rada (8, 9, 17). Rezultati procjene opasnosti radnog mjesta va~ni su i pri zapoaljavanju djelatnika, pri procjeni potrebnog trajanja stru nog osposobljavanja za to radno mjesto, pri donoaenju rjeaenja za obavljanje rada na siguran na in, za profesionalnu rehabilitaciju te za rjeaavanje razli itih problema iz slo~enog odnosa ovjek-radni okolia. Osim procjenom opasnosti uvjeta i na ina rada, u osoba koje su izlo~ene bioloakim, kemijskim i fizikalnim atetnostimaza procjenu utjecaja radnog mjesta koriste se biomarkeri ili pokazatelji atetnosti: biomarkeri izlo~enosti: ozna uju koncentraciju atetne tvari ili metabolita u organizmu i ne kazuju niata o moguem u inku; biomarkeri u inka: pokazatelji su djelovanja atetne tvari u organizmu, obi no su na enzimaskoj ili stani noj razini ( makrocitoza ili kromosomske aberacije kod benzena). Oni otkrivaju rane promjene u organizmu prije pojavljivanja manifestne bolesti; biomarkeri osjetljivosti: odreuju narav i intenzitet reagiranja pojedinca na neku atetnost. Otkrivanjem deficita enzimatskog sustava mo~e se predvidjeti odgovor organizma na neku kemijsku izlo~enost. Atopijska konstitucija pokazuje osjetljivost za razvoj alergijskih bolesti (17). Provedbom zdravstvenog nadzora osoba zaposlenih u potencijalno opasnim radnim uvjetima utvruje se prisutnost po etnih oateenja zdravlja uzrokovanih radnim uvjetima. Meutim, broj pregledanih u zdravstvenoj djelatnosti i socijalnoj skrbi je gotovo zanemariv, iako je ova skupina zaposlenih, prema Europskim standardima, visoko na ljestvici privrednih grana s najveim brojem oboljelih zbog utjecaja radnog mjesta (12). Osim radnog okoliaa, za sigurnost i zdravlje na radu odgovorni su i uvjeti i na in rada. Ergonomski uvjeti naj eae uzrokuju optereenja koatano-zglobnog sustava, posebno vratne i slabinske kraljeanice pri prisilnom polo~aju tijekom obavljanja radnih zadaa (18). Podru je zaatite na radu iji zna aj neprekidno eksponencijalno raste, je zaatita psihi kog zdravlja na radu. Osobita se pozornost posveuje sada, kad burne promjene u podru ju rada, ato su obilje~ile po etak ovog tisuljea, pred svakog od nas, postavljaju i velike zahtjeve za prilogodbom. U nastojanjima tog prilagodbenog samoodr~anja, kao posljedica toga nametnutog pritiska javlja se stres, jedan je od najveih zdravstvenih problema na radnom mjestu (19). I ne samo da pristajemo podnositi stresove nego ih i sami, svjesno ili ne, proizvodimo. Naj eai uzrok stresu na radu je nemogunost ispunjenja zadanih planova u zadanom vremenu. Napetost koja se dogaa u naaem tijelu, snaga koja se javlja, vodi do stresom uzrokovanih bolesti. Tako se stres povezan s radom smatra najva~nijim uzro nik profesionalnog naruaavanja zdravlja (20). Svako zanimanje i obavljanje svakog posla mo~e biti izvor odreenih frustracija. U pojedinim slu ajevima je rad eai izvor frustracija: rad na vrlo opasnim mjestima, izrazito napet rad, rad s mnogo stranaka, rad na mjestima koja su posebno odgovorna. Poseban, zna ajan i teako rjeaiv problem predstavlja rad u smjenama. Razboljeti se zbog stresa na radu zna i da se dogaa ozbiljan, duboki poremeaj na radnom mjestu i njegovo rjeaavanje stavlja ozbiljnu zadau i ostavlja jedinu mogunost iznala~enja rjeaenja aktivnim zajedni kim uklju ivanjem poslodavaca i zaposlenika. Organizacija rada treba biti na injena tako da su radni zahtjevi adekvatni, dosti~ni za zaposlenike u odnosu na radno vrijeme. Vjeatine i sposobnosti zaposlenih trebaju biti sukladne radnim zahtjevima, odnosno njihova provedba tako osmialjena da bude unutar mogunosti zaposlenika. Za podr~avanje kontrole na radu, potrebno je prvo osigurati i provjeriti jesu li zaposlenici u stanju odlu ivati o na inu svojeg rada te je li organizacija rada u stanju lokalno odgovoriti na pojedina ni zahtjev. Zaposlenike treba ohrabrivani da koriste svoje vjeatine i inicijative za obavljanje svojeg posla, da razviju nove vjeatine kako bi mogli raditi nove i izazovne poslove (13, 20). Kao najodgovorniji element u o uvanju sustava psihi kog zdravlja prepoznat je o uvanje, izgradnja i unapreenje socijalne podrake. Socijalna podraka uklju uje ohrabrivanje i poticanje od strane organizacije, uprave i kolega. Va~nost odnosa, promid~bu pozitivnog radnog okru~enja kako bi se izbjegli konflikti i rjeaavalo neprihvatljivo ponaaanje na poslu prepoznaje i naa Zakon o radu u svojem lanku broj 30 (22). Zakonske odredbe zaatite zdravlja i sigurnosti na radu, slu~ba za zaatitu zdravlja i sigurnosti na radu, razine one iaenja, zgrade, ureaji, oprema, standardni postupci rada i rad na siguran na in, oprema, pregled i kontrola na injenoga, iaenje, dekontaminacija i odlaganje otpada, informacije, obuka i uvje~bavanje, zdravstveni nadzor i imunizacija, slu ajni dogaaji i nesree, mjerenja one iaenja u radnom okoliau nisu dostatni bez edukacije. A kako bi se postigao cilj edukacije u svrhu otklanjanja rizika na radnom mjestu, edukativni programi se trebaju sastojati od, odnosno trebaju se odvijati u etiri zasebno detaljno razraene cjeline, projekta: Podizanje svijesti u cijeloj radnoj organizaciji o zna enju o uvanja zdravlja na radu, na svim razinama; Podizanje te svijesti na razini onih koji dijele iste radne zadae, koji dijele istu odgovornost, iji se rad odvija na isti na in, koji rade pod istim radnim uvjetima te su izlo~eni istim imbenicima u radnom okoliau; Pru~anje edukacije o rizicima na odreenom radnom mjestu uz odgovarajue edukativne materijale; Prikupljanje informacija u svrhu izrade programa i provedbe slijedeeg kruga edukacije sukladnog stvarnoj situaciji, konkretnim potrebama (13). Slijedom navedenog, namee se potreba izrade smjernica za poslodavce, upravu, rukovoditelje, osobe odgovorne za zaatitu zdravlja i sigurnosti na radu i za same zaposlene medicinske sestre. Kako bi se zaatitilo njihovo zdravlje na radu, omoguio rad na siguran na in, neophodno je udovoljiti zakonskim obvezama. Meutim, joa je va~nije izgraditi i podr~avati kulturu o uvanja zdravlja na radu. Literatura: Pravilnik o maksimalno dopustivim koncentracijama atetnih tvari u atmosferi radnih prostorija i prostora i o bioloakim grani nim vrijednostima, Narodne novine 92/93. Pravilnik o ispitivanju radnog okoliaa te strojeva i ureaja s poveanim opasnostima. Narodne novine 114/02. Zakon o zaatiti na radu. Narodne novine 59/96, 94/96, 114/03. Zakon o mirovinskom osiguranju. Narodne novine 102/96. Zakon o listi profesionalnih bolesti. Narodne novine 162/98. Zakon o zdravstvenoj zaatiti. Narodne novine 121/03. Zakon o zdravstvenom osiguranju. Narodne novine 94/01. Pravilnik o izradi procjene opasnosti. Narodne novine 48/97, 114/02. Bogadi-`are A. Prikaz nekih metoda za izradu procjene opasnosti :Allgemeine Unfallversicherungsanstalt-AUVA.U: Te aj trajnog usavraavanja lije nika: Uloga specijaliste medicine rada u procjeni opasnosti oateenja zdravlja u radnim uvjetima. Hrvatski zavod za medicinu rada, 2004. Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada. Narodne novine 5/84. Pravilnik o poslovima na kojima radnik mo~e raditi samo nakon prethodnog utvrivanja zdravstvene sposobnosti. Narodne novine 59/02. De kovi-Vukres V, Tur i N, Mustajbegovi J. Zakonodavstvo u zaatiti zdravlja radnika. U: `ari M, }uakin E, I sur. Medicina rada i okoliaa, Medicinska naklada, Zagreb, 2002; 571-576. Biological agents: Managing the risks in laboratories and healthcare premises. Publiched by the Health and Safety Executive 2005.  HYPERLINK "http://www.hse.gov.uk" www.hse.gov.uk The Approved List of biological agents. Advisory Committee on Dangerous Pathogenes 2004.  HYPERLINK "http://www.hse.gov.uk" www.hse.gov.uk European Economic Community: Council Directive 89/391/EEC on the introduction of measures to encourage improvements in the safety and health of workers at work, Luxembourg, 1989. European Commission, Public Health ans Safety at Work Directorate: Guidance on risk assessment at work, Luxembourg, 1996. Bogadi-`are A. Zdravstveni djelatnici.U: `ari M, }uakin E, I sur. Medicina rada i okoliaa, Medicinska naklada, Zagreb, 2002; 571-576. WHO. The Burden of Occupational Illness. UN Agencies Sound the Alarm. Press Release WHO/31, 8 June 1999. WHO. Report: Occupational Stress. 2001. Hurrell JJJr., Murphy L. Psychological Job Stress. u: Environmental and Occupational Medicine, 3rd edition, Rom NW (ur), Lippincott-Raven Publishers, Philadelphia, 1998; 905-914. Karasek RA, Theorell T. Healthy Work. New York: Basic Books, 1990. Zakon o radu, Narodne novine 54/95, 17/01, 82/01, 137/04. PAGE  PAGE 5 ؋؍V6xĨ̩H0hlثRnnn_h1 6CJOJQJ]^J$h1 6CJOJQJ]^JmHsHh1 6CJOJQJ^Jh1 CJOJQJ]^Jh1 5CJOJQJ\]^Jh1 CJOJQJ^Jh1 (h1 6CJOJQJ]^JaJmHsHh1 CJOJQJ^JmHsHh1 CJOJQJ^JaJ"h1 CJOJQJ^JaJmHsH%Vx̩H0ĮNVʱ:X·LҺ $ & Fdha$ & Fdhdh $ & Fdha$Į LN(Vβв68468TVX@̶·ȷ򣸔l\h1 CJOJQJ^JmHsH$h1 6CJOJQJ]^JmHsH(jh1 CJOJQJU]^Jh1 0JCJOJQJ]^J(jh1 CJOJQJU]^J"jh1 CJOJQJU]^Jh1 6CJOJQJ^Jh1 CJOJQJ^Jh1 6CJOJQJ]^Jh1 CJOJQJ]^JLxҺHJVXZ^`lnprtxz|Ÿ}r}nh1 h1 0JmHnHuhm hm0Jjhm0JU"h1 CJOJQJ^JaJmHsH(h1 6CJOJQJ]^JaJmHsHh1 CJOJQJ]^Jh1 6CJOJQJ^Jh1 CJH*OJQJ^JaJh1 CJOJQJ^JaJ h1 6CJOJQJ]^JaJҺHZ\^tvxz|h]h&`#$ $ & Fdha$ (1h. A!"#$%DyK www.hse.gov.ukyK .http://www.hse.gov.uk/DyK www.hse.gov.ukyK .http://www.hse.gov.uk/@@@ NormalCJ_HaJmH$sH$tH$D@D Naslov 1$@&5\mHsHtH Z@Z Naslov 2$dh@&"5CJOJQJ\^JaJmHsHB@B Naslov 3$@&CJmH sH tH d@d Naslov 4$$dh@&a$%5;CJOJQJ\^JaJmHsH\@\ Naslov 5$$dh@&a$5CJOJQJ\^JmHsH>A@> Zadani font odlomkaZi@Z Obi na tablica :V 44 la .k@. Bez popisa 8 @8 Podno~je  !2)@2 Broj straniceXB@X Tijelo tekstadhCJOJQJ^JaJmHsHPQ@"P Tijelo teksta 3$a$aJmHsHtHF@2F Zaglavlje  9r  mH sH tH ZP@BZ Tijelo teksta 2dx7$8$H$ mH sH tH6U@Q6 Hiperveza >*B*phHV@aH SlijeenaHiperveza >*B* ph~N/_;<( $ [5Lim:!9#-X.#//01X3b48<1>@0A BkBBDDD9EEEFXFFF G"HgHHI]JJKLL M3MM)NdNmNnNoNzN{N|NN0000000p0p000000p000 0p 0 0 000 0 0p00 00 00 0000000000 0 0 0@ 00@0H0H 0 0H 0 0 0 0H 0 0H 0H 0  0 H 0 H 0  0 H 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0P 0@0@0@0@0@0@00j| x %EMOQS؋|,/0134567^`at@VҺ|-2_bz.'JLJ[JJJJ~NXX !!,/CD]_i ( N'L,-*4;G]elsRWW a ##9#;#<#D#E#G#H#M#N#X#Y#c#d#e#f#o#q#u#v#{#|######################################$ $ $ $$$$$ $!$'$($,$-$0$1$?$@$G$H$I$J$N$O$S$T$^$`$k$l$v$w$}$~$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$ % %%%%%%%"%$%&%'%)%*%.%/%0%1%7%8%9%:%@%A%E%R%Y%u%}%~%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%&&&& & &&&&&&&&&&&&&%&'&,&-&0&1&2&3&5&6&:&;&@&B&H&I&Q&R&V&W&\&]&`&a&k&m&p&q&r&t&u&v&|&}&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&'''''''')'*','-'7'8'9':'<'='?'4+B+X...../#/-/////0 000 11b1k14536667888CC GGJGTGUGoGpGvGHHHHHIIIFIKIOIUIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIJJJJ J JJJJJ J]J`JaJiJoJqJrJ|J}JJJJJJJJJJJJJJJK KKKK)K,K-K9K:K1>@@/A0A B BjBkBBBC3DDDDD8E9EEEEEFFWFXFFFFFG G!H"HfHgHHHII'JMJ\J]JJJJJKKLLLL M M2M3MMM(N)NcNdN|NNC2DEEEEF GHHMJ]JJJ)NcNdN|NNCCdN|NNJadranka MustajbegovicJadranka MustajbegovicJadranka MustajbegovicJadranka MustajbegovicJadranka MustajbegovicJadranka MustajbegovicJadranka MustajbegovicJadranka MustajbegovicJadranka MustajbegovicDra~en*FlblnP) Na[U-4?m *\NBI (H2 Q ;3B~[8ZY҇95uJ<5]!_&J"ZE=6)v6={)8ZY@|&}A&^ C+^<>CdsF6bG֒̕fwylSh ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh pp^p`OJQJo(h @ @ ^@ `OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh PP^P`OJQJo(^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh pp^p`OJQJo(h @ @ ^@ `OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh PP^P`OJQJo(^`o()^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh pp^p`OJQJo(h @ @ ^@ `OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh PP^P`OJQJo(^`.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.h^`.h^`.hpLp^p`L.h@ @ ^@ `.h^`.hL^`L.h^`.h^`.hPLP^P`L.^`o()^`o(.$ $ ^$ `o()@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh pp^p`OJQJo(h @ @ ^@ `OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh PP^P`OJQJo(h   ^ `OJQJo(oh ^`OJQJo(h ^`OJQJo(h | | ^| `OJQJo(h LL^L`OJQJo(oh ^`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJQJo(^`OJPJQJ^Jo(- ^`OJQJo(o pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJQJo(^`OJPJQJ^Jo(- ^`OJQJo(o ^`OJQJo( P P ^P `OJQJo(   ^ `OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o ``^``OJQJo(  ^ `o(.  ^ `OJPJQJ^Jo(-,,^,`o()HH^H`.^`.L^`L.^`.^`.X LX ^X `L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh pp^p`OJQJo(h @ @ ^@ `OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh PP^P`OJQJo(^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.h   ^ `OJQJo(oh ^`OJQJo(oh ^`OJQJo(h | | ^| `OJQJo(h LL^L`OJQJo(oh ^`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJQJo(H H^H` o(^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh pp^p`OJQJo(h @ @ ^@ `OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh PP^P`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh pp^p`OJQJo(h @ @ ^@ `OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh PP^P`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh pp^p`OJQJo(h @ @ ^@ `OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh PP^P`OJQJo(hh^h`o(.88^8`.L^`L.^`.^`.xLx^x`L.H!H!^H!`.$$^$`.&L&^&`L.h ^`o(hH. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh pp^p`OJQJo(h @ @ ^@ `OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh PP^P`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh pp^p`OJQJo(h @ @ ^@ `OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh PP^P`OJQJo(^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(.h ^`OJQJo(pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.h^`o(.h^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.  ^ `o(.  ^ `.xLx^x`L.HH^H`.^`.L^`L.^`.^`.X LX ^X `L.Th^T`56)^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh pp^p`OJQJo(h @ @ ^@ `OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh PP^P`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(h pp^p`OJQJo(h @ @ ^@ `OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh PP^P`OJQJo(^`.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.Th^T`56)Th^T`56)h ^`OJQJo( ^`OJQJo(o pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh pp^p`OJQJo(h @ @ ^@ `OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh PP^P`OJQJo(^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh pp^p`OJQJo(h @ @ ^@ `OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh PP^P`OJQJo(**^*`o(^`.L^`L.  ^ `.jj^j`.:L:^:`L.  ^ `.^`.L^`L.*2 KtMfFNCfwC4ItT3[U5usF|yBRE=6)! S T98.;Ph6\InP)={)[\`&J"WW@3rh>yDuy?m VYNBI <5]!**                    zdܢ;               4        l`        XZvwp                                 lr(        P2R        $$$$$$$$$         $$$$$$$$$                 r^,                                                             ^J        1 T;`m,&3MM)NN#0#01} @CC}qqCC  #$%&'(~N ,@&,46FLNPRTpUnknownG: Times New Roman5Symbol3& : Arial?5 : Courier New;Wingdings"qlͤFͤFͤFa B( B(#r4d?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcefghijkmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry FShData d1TablelWordDocument*SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjk  FDokument Microsoft Worda MSWordDocWord.Document.89q