Naslov
Struktura i dinamika krenobiocenoza u Nacionalnom parku Plitvička jezera
(Structure and dynamics of spring invertebrate communities in National Park Plitvička jezera)

Autori
Žganec, Krešimir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Prirodoslovno matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
22.11

Godina
2005

Stranica
165

Mentor
Kerovec, Mladen

Ključne riječi
krški reokreni; zajednice beskralješnjaka; narušavanje; rasprostranjenost; Plitvička jezera
(spring; karstic reocrenes; invertebrate community; disturbance; distribution; Plitvička jezera)

Sažetak
Istraživanje strukture i dinamike zajednica beskralješnjaka u Nacionalnom parku Plitvička jezera sastojalo se od dva dijela. 1) U dva velika krška reokrena izvora Bijele i Crne rijeke, tijekom 2002. i 2003. g., jedanput mjesečno, sakupljani su kvantitativni uzorci (3x na površini od 0, 1 m2, 0=200 //m) i mjereni fizikalno-kemijskim čimbenici vode (temperatura vode, koncentracija kisika, alkalinitet, konduktivitet, pH i brzina strujanja vode). Cilj je bio odrediti utjecaj fizikalno-kemijskih čimbenika vode i strukturalnih značajki izvora na strukturu i dinamiku zajednica beskralješnjaka. 2) Tijekom 2003. i 2004. g. jednokratno su sakupljeni kvalitativni uzorci i izmjereni fizikalno-kemijski čimbenici vode na dodatnih 15 izvora u Parku radi utvrđivanja lokalne raznolikosti i strukture zajednica beskralješnjaka u različitim tipovima izvora. U svim izvorima izmjeren je protok te određen sastav supstrata i organskog sloja iznad supstrata. 1) U 45 uzoraka sakupljenih u izvoru Bijele rijeke utvrđeno je 65, dok je u izvoru Crne rijeke u 46 uzoraka utvrđeno 47 svojti. U oba izvora kukci su najraznolikija skupina s 69% ukupnog broja svojti. Srednji mjesečni broj svojti je statistički značajno veći u izvoru Bijele rijeke. Nasuprot tome, raznolikost (Shannonov i Simpsonov indeks), ujednačenost (Pioulov indeks) i razrijeđen broj svojti su značajno veći u izvoru Crne rijeke. Puževi iz porodice Hvdrobiidae i rakušci Gammarus balcanicus bili su zastupljeni sa 66 % ukupnog broja jedinki skupljenih u izvoru Bijele rijeke. Izrazita dominacija puževa i rakušaca, te ličinki vrste Drusus croaticus (Trichoptera) i Ostracoda smanjuju raznolikost u izvoru Bijele rijeke. U izvoru Crne rijeke srednja gustoća beskralješnjaka bila je 14 puta manja, a promjene zajednice, s većim udjelom kukaca, bile su znatno izraženije. Intenzivne promjena protoka uzrokuju narušavanja zajednice i smanjivanje gustoća rakušaca (Gammarus balcanicus), puževa (Hvdrobiidae) pa u zajednici tijekom 6 mjeseci dominiraju ličinke kukaca {;Baetis nubecularis, Elmis sp., Protonemura sp. i Chironomidae). Analizom sličnosti (ANOSIM) ustanovljeno je da se zajednice u ovim izvorima značajno razlikuju (R=0, 819, p<0, 001). 2) 17 istraživanih izvora su različitog tipa (10 reokrenih, 3 helokrena, 3 linearna) i stalnosti (10 stalnih i 7 povremenih). Mutivarijatnom analizom na temelju 12 kontinuiranih varijabli vanjskih čimbenika razdvojeni su stalni (6) i povremeni (2) reokreni izvori od ostalih 9 manjih izvora. Prema sastavu zajednica beskralješnjaka jasno se razlikuje 7 stalnih reokrenih izvora. Ovi izvori imaju najveće bogatstvo svojti i najveći broj specifičnih svojti. Sveukupno istraživanjem su utvrđene tri nove vrste za faunu Hrvatske {;Baetis nubecularis, Rhyacodrilus falciformis i Paracyclops poppei), jedan novi rod tulara (Crunoecia) i dvije nove vrste rakušaca (Synurella ambulans i Niphargus stygius) za područje Nacionalnog Parka, a pobliže je određena i rasprostranjenost mnogih izvorskih svojti, kao npr. krenofilne endemske vrste Drusus croaticus.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA