Naslov
Psihičke posljedice u žena izloženih kroničnom ratnom stresu
(Psychical consequences in women exposed to chronic war stress)

Autori
Klarić, Miro

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Rijeka

Datum
12.12

Godina
2005

Stranica
107

Mentor
Frančišković, Tanja

Neposredni voditelj
Frančišković, Tanja

Ključne riječi
posttraumatske stresne reakcije; žene; rat; kvaliteta života; socijalna podrška
(posttraumatic stress reactions; women; war; quality of life; social suport)

Sažetak
Malo se zna o dugoročnim psihičkim posljedicama traume civila u ratnim područjima koja je okarakterizirana mješavinom interpersonalnog nasilja, gubitaka i nesreća. Desetine i stotine tisuća ljudi BiH duži se nihz godina u strahu borilo za svoje živote, bilo izloženo svakodnevnim scenama smrti ili su izgubili one koje su najviše voljeli. Poslijeratno društvo, naročito u ratu najviše hzahvaćenim i razorenim mjestima, sa sobom je donijelo ne samo probleme vezane za promjene političkog, ekonomskog i društvenog sustava, nego i život u općoj nesigurnosti i neizvjesnosti u kojem su građani i niz godina nakon formalnog završetka rata bili suočeni sa svakodnvnim nesrećama, progonima i gubitcima. Cilj ovog istraživanja bio je procijeniti ozbiljnost i vremenski tijek posttraumatskih psihičkih posljedica traume ratne zone Hercegovačke regije u žena civila koje su bile izložene prolongiranim višekratnim, najtežim i najraznovsnijim traumatskim doživljajima tijekom i poslije rata. Istraživanje je provedeno na slučajnom uzorku punoljetne ženske populacije, a ispitanice su podijeljene u dvije skupine. Ispitnu skupinu (N1=187) koja je bila izložena teškoj ratnoj i poslijeratnoj traumi činile su žene Zapadnog Mostara, a kontrolnu (N=180) žene iz urbanih mjesta Zapadne Hercegovine koje je tijekom rata nisu bile izravno izložene ratnihm razaranjima i materijalnim gubitcima, ali su ratnu zbilju doživljavale kroz odlazak bližnjih na ratište i stalno ratno informacijsko okruženje. Sudionice su ispitane psihološkim instrumentarijem dizajniranm da skupi demografske podatke i mjeri varijable izlaganja traumi, PTSP (HTQ) i opće psihičke simptome (SCL-90), te čimbenike koji imaju protektivnu ulogu u borbi s traumom i ozdravljenjem (Upitnik socijalne podrške i Upitnik kvalitete života). Rezulttati su pokazali da su ispitanice ispitne skupine u odnosu na kontrolnu doživjele značajno veći prosječan broj traumatskih događaja (10, 13:3, 27) i imaju veći prosječan broj posttraumatskih simptoma /12, 19:12, 32), kao i značajno veću prevalenciju PTSP-a (28, 3%:4, 4%). Iispitanice koje su doživjele veći broj ratnih stresora imale su i više stresnih događaja nakon rata koji, nezavisno od broja ratnih traumatskih događaja, doprinose broju i intenzitetu PTSP simptoma i svim skupinama općih psihičkih simptoma mjerenih SCL-90 upitnikom. Također, visoko traumatizirane ispitanice ispitne skupine značajno su češće niskog ekonomskog statusa, češće su udovice i razvedene a i doživljaj kvalitete života kod njih je značajno manji od ispitanica kontrolne skupine. Uz kvalitetu života, jedan je od najvećih resursa za borbu s traumom i ozdravljenje, socijalna podrška. Zanimljivo je da je u visoko traumatiziranoj ispitnoj skupini najbolji prediktro broja i intenziteta posttraumatskih simptoma bila niska socijalna podrška suradnika, a ne socijalna podrškaa obitelji, te da je jedini značajan prediktro prisutnosti PTSP-a bila niska socijalna podrška prijatelja. Niska socijalna podrška suradnika i prijatelja bila je važniji prediktor od socijalne podrške obitelji i na manifestaciju svih ispitivanih općih psihičkih simptoma, za razliku od „ blago traumatizirane“ kontrolne skupine gdje je socijalnal podrška obitelji najvažniji prediktor svih posttraumatskih i općih psihičkih simptoma. Najznačajniji prediktor za manifestaciju i održavanje svih ispitivanih posttraumatskih simptoma u ispitnoj skupini je broj traumatskih događaja te čimbenici posttraumatske prilagodbe: kvalaiteta života i životne promjene, dok je u kontrolnoj skupini značajan i najsnažniji prediktor svih ispitivanih skupina simptoma kvalitete života. Dobiveni nalaz ukazuje da je dugotrajno izlaganje ratnim i poslijeratnim traumatskim doživljajima u žena civila ostavilo teške psihičke posljedice u kojima je PTSP samo vodeći u spektru posttraumatskih reakcija koje su vezane s kroničnom anksioznošću i depresivnim reakcijama. Klinička procjena i terapijske intervencije trebale bi obratiti posebnu pozornost na te reakcije, a nužna je i što hitnija intervencija u organizaciji i pružanju sveobuhvatne pomoći u zaštiti mentalnogl zdravlja i ove, ratom visoko traumatizirane populacije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Psihologija

POVEZANOST RADA