Naslov
Analiza rezultata vještačenja kod veterana sa posttraumatskim smetnjama
(Analysis of expertise results on veterans suffering from posttraumatic symptoms)

Autori
Frančišković, Tanja ; Moro, Ljiljana ; Božić, Snježana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Suvremeni pristup dijagnostici i terapiji poremećaja uzrokovanih stresom : sažetak radova / Kozarić-Kovačić, Dragica - Zagreb : KB Dubrava ; Hrvatsko psihijatrijsko društvo, 2006, 31-31

Skup
Suvremeni pristup dijagnostici i terapii poremećaja uzrokovanih stresom

Mjesto i datum
Rabac, Hrvatska, 01.06.2006. - 03.06.2006

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
vještačenje; veterani; PTSP
(expertise; veterans; PTSD)

Sažetak
Nerijetko se navodi da u Hrvatskoj liječnici postavljaju dijagnozu PTSP-a "lake ruke" i da postoji preveliki broj veterana sa PTSP-em. Jedan od parametara procijene postojanja i težine kliničke slike je hospitalno liječenje. Smatra se da jedan broj pacijenata agravira radi riješavanja socijalnog statusa. Zbog svega toga u situaciji vještačenja za potrebe drugostupanjskog povjerenstva za očekivati je znantno manji broj potvrđenih dijagnoza PTSP-a u odnosu na dg postavljene tijekom liječenja, da broj hospitalizacija ukazuje na teže kliničke slike i da će ispitanici nastojati prikazivati teže psihičko stanje. Ciljevi analize bili su: utvrditi pregled dijagnoza kod ispitanika na vještačenju kroz tri točke: prvog dolaska liječniku, liječenja pred vještačenje i rezultat vještačenja ; Ispitati značajnost razlika između prvopostavljenih i drugopostavljenih dijagnoza ; utvrditi postoji li povezanost hospitalnog/dnevno bolničkog liječenja i težine PTSP-a. Ispitanici su 198 sudionika Domovinskog rata koji su tijekom 2003/2004. bili upućeni u postupak vještačenja u Regionalni centar za psihotraumu Rijeka, svi muškog spola. Za ovu analizu korišteni su osnovni demografski podaci iz dokumentacije, podaci o dijagnostičkom utisku pri prvom javljanju liječniku radi psihičih smetnji, podaci o liječenju i dg iz priložene medicinskie dolumentacije, dijagnoza na vještačenju i rezultati na CAPS-u. 171 od 198 ispitanika na vještačenju imalo je PZSP, 27 ispitanika nije imao PTSP ili je PTSP bio ispod granične vrijednosti CAPS-a. No distribucija prema težini kliničke slike pokazala je da je 75 njih imalo je blagi PTSP, 93 njih imalo je srednje teški PTSP, a samo 3 njih imalo je teški PTSP. Uočava se povelzaost između dijagnoze PTSP-a, s težinom PTSP-a. Veterani kojima je u sva tri slučaja dijagnosticiran PTSP imali su teži oblik PTSP-a. Na vještačenju dijagnosticirano je više PTSP-a težeg oblika kod mlađih veterana. Srednja vrijednost na CAPS-u u skupini sa blagim PTSP-em je 60, srednja vrijednost na CAPS-u u skupini sa srednje teškim PTSP-em je 82. Ne postoji povezanost težine PTSP-a s brojem hospitalizacija.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Psihologija

POVEZANOST RADA