Pregled bibliografske jedinice broj: 264512
Drukčija bića u književnosti starog Dubrovnika (granice mimesisa, granice fantastike)
Drukčija bića u književnosti starog Dubrovnika (granice mimesisa, granice fantastike) // Dani hvarskog kazališta ; Prostor i granice hrvatske književnosti i kazališta, svezak XXXII / Batušić Nikola i dr. (ur.).
Zagreb : Split: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) ; Književni krug Split, 2006. str. 26-55 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 264512 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Drukčija bića u književnosti starog Dubrovnika (granice mimesisa, granice fantastike)
(Different Beings in the Literature of ancient Dubrovnik (limits of mimesis, limits of the fantastic))
Autori
Fališevac, Dunja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Dani hvarskog kazališta ; Prostor i granice hrvatske književnosti i kazališta, svezak XXXII
/ Batušić Nikola i dr. - Zagreb : Split : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) ; Književni krug Split, 2006, 26-55
Skup
Prostor i granice hrvatske književnosti i kazališta
Mjesto i datum
Hvar, Hrvatska, 04.05.2005. - 07.05.2005
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
mimesis; fantastika; rano novovjekovlje; pretkršćanski elementi; imaginarij; kolektivitet i individualitet
(mimesis; fantastic; early modern period; pre-Christian elements; imaginary; collectivity and individuality)
Sažetak
Polazeći od shvaćanja da funkcija nadnaravnog i čudesnog u ranonovovjekovnoj visokoj književnosti nije identična funkciji kakvu ima fantastika od romantike do danas, u radu se analiziraju elementi fantastike u književnosti ranonovovjekovnog Dubrovnika. Drukčija bića u djela dubrovačke književnosti ne unose svijest o čovjekovoj dehumanizaciji, ne unose očuđenje, nelagodu, tajanstvenost i jezu, osobine koje posjeduje moderna fantastika. Proizvod predracionalističkog razdoblja, porijeklom iz kolektivne mitologije, ta su bića uklopljena u čvrst sustav vjerovanja, i to magijske provenijencije, svjedočeći o tome da je kršćanski svjetonazor koegzistirao s ostacima predkršćanskih vjerovanja, s poganskom baštinom bez oporbe i sukoba, bez osporavanja. Istodobno su takva drukčija bića, koja su doputovala iz bogatih i različitih slojeva i taloga tradicije i mitologije, u visokoj književnosti renesanse i baroka bila preoblikovana te su izražavala nove sadržaje, oblikovala brojna nova značenja. Čudesna i fantastična bića ranonovovjekovne književnosti rezultat su i kolektivnih simbolizacija i mitologizacija, produkt kolektivnog utjelovljenja imaginarnog, ali i proizvod pojedinačnih pjesničkih kompetencija svjedočeći o počecima procesa individualizacije i ovlašćivanja subjektivne mašte.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
