Pregled bibliografske jedinice broj: 264450
Je li transfuzija jedne doze koncentriranih eritrocita loša klinička praksa?
Je li transfuzija jedne doze koncentriranih eritrocita loša klinička praksa? // Liječnički vjesnik, 125 (2003), 9-10; 255-259 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 264450 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Je li transfuzija jedne doze koncentriranih eritrocita loša klinička praksa?
(Is a single unit of red blood cell transfusion a bad clinical practice?)
Autori
Degoricija, Vesna ; Sović, Dragica ; Šefer, Siniša
Izvornik
Liječnički vjesnik (0024-3477) 125
(2003), 9-10;
255-259
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
transfuzija eritrocita-metode; anemija-liječenje
(erythrocyte transfusion-methods; anemia-therapy)
Sažetak
Cilj je rada provjera uvriježenog mišljenja da je transfuzija jedne doze koncentriranih eritrocita loša klinička praksa. Retrogradno je analizirana medicinska dokumentacija 148 bolesnika, 76 (51.4%) muškaraca i 72 (48.6%) žene ; srednje dobi 66.88+/-14.56 godina koji su primili transfuziju jedne doze koncentriranih eritrocita, liječenih na Klinici za unutarnje bolesti od 1997. do 2000.godine. Srednja vrijednost hemoglobina (Hb) prije transfuzije (Hb1) je bila 85, 0+/-12, 0 (mod 78) g/L, s porastom na 96, 9+/-11, 8 (mod 90) g/L (Hb2) nakon transfuzije, posljednja izmjerena vrijednost, (Hb3) je bila 98, 2+/-13, 4 g/L (mod 102) g/L. Šest bolesnika (66, 6%) od 9 s padom vrijednosti Hb3 (skupina A) je umrlo, 13 bolesnika (35, 1%) od 37 s porastom Hb3 < 5 g/L (skupina B) i porastom 5-10 g/L (skupina C) je umrlo u toku bolničkog liječenja, za razliku od 7 bolesnika (6, 8%) od 102 s porastom Hb3 > 10 g/L) (skupina D). Razlike između vrijednosti Hb2 i Hb1 statistički su se značajno razlikovale od razlika između Hb3 i Hb1 (p=0, 001). Između živih i umrlih bolesnika statistički je bila značajna razlika u distribuciji razlika između Hb2 i Hb1 (p=0, 028) i Hb3 i Hb1 (p=0, 001) prema ishodu bolesti, kao i razlika u smrtnosti žena i muškaraca (p=0, 021), bez razlike u distribuciji dobi između žena i muškaraca. 38, 4% umrlih bolesnika je bilo iz skupine koronarna bolest i/ili srčana insuficijencija. Statistički su bile značajne razlike između parcijalnog tlaka kisika u arterijskoj krvi (PaO2) kod Hb1 i Hb2 (p=0, 0001) i saturacije arterijske krvi kisikom (SaO2) kod vrijednosti Hb1 i Hb2 (p=0, 0001). Nema zadane kliničke indikacije za transfuziju jedne doze koncentriranih eritrocita. Odluka o potrebi transfuzije i broju primijenjenih doza krvi, osim apsolutne vrijednosti hemoglobina, određena je etiologijom i trajanjem anemije, sposobnosti kompenzacije smanjenog kapaciteta za transport kisika i potrebama tkiva za kisikom. Najveći broj odluka za transfuziju jedne doze koncentriranih eritrocita je bio ispravan. Naši rezultati potvrđuju da primjena manjeg volumena u transfuziji alogene krvi nije loša klinička praksa.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Medicinski fakultet, Zagreb,
KBC "Sestre Milosrdnice"
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus
- MEDLINE
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Excerpta Medica
- Index Medicus