Naslov
EPIDEMIOLOGIJA AKUTNOG PANKREATITISA U PRIMORSKO- GORANSKOJ ŽUPANIJI U RAZDOBLJU OD 1995. DO 2004.
(EPIDEMIOLOGY OF ACUTE PANCREATITIS IN PRIMORSKO- GORANSKA COUNTY IN PERIOD 1995-2004.)

Autori
Krznarić Zrnić, Irena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Rijeka

Datum
07.07

Godina
2006

Stranica
135

Mentor
Štimac, Davor

Neposredni voditelj
Štimac, Davor

Ključne riječi
akutni pankreatitis; epidemiologija; incidencija; etiologija; mortalitet Atlanta kriteriji
(acute pancreatitis; epidemiology; incidence; etiology; mortality; Atlanta criteria)

Sažetak
Cilj: Akutni pankreatitis je bolest poznata dulje od jednog stoljeća, no o njenoj epidemiologiji postoji još uvijek niz nepoznatih činjenica. Incidencija akutnog pankreatitisa u svijetu se kreće od 5 do 80/105, no u najvećem broju europskih studija ona je znatno užeg raspona i iznosi od 20 do 30/105. Tijekom poslijednjih nekoliko desetljeća incidencija akutnog pankreatitisa pokazuje značajan porast u većini zemalja svijeta. Uglavnom se radi o blažim oblicima bolesti, dok teški akutni pankreatitis razvija oko 20% oboljelih. U Hrvatskoj do sada nije objavljena niti jedna epidemiološka studija o akutnom pankreatitisu. Cilj rada bio je ustanoviti incidenciju akutnog pankreatitisa u Primorsko- goranskoj županiji (PGŽ), usporediti je s incidencijama u nekoliko drugih županija Republike Hrvatske, odrediti demografske karakteristike oboljelih u promatranom uzorku te ustanoviti težinu bolesti prema Atlanta kriterijima i mortalitet. Bolesnici i metode: Učinjena je retrospektivna analiza bolesnika s prvom atakom akutnog pankreatitisa hospitaliziranih u desetogodišnjem vremenskom razdoblju (1995-2004) na Klinici za internu medicinu Kliničkog bolničkog centra u Rijeci. Podaci o ukupnom broju oboljelih od akutnog pankreatitisa po županijama dobiveni su od Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Rezultati: Incidencija akutnog pankreatitisa tijekom desetogodišnjeg razdoblja u Primorsko-goranskoj županiji kreće se oko 30/105 i ne pokazuje tendenciju porasta. U odnosu na tri ostale županije Republike Hrvatske koje smo analizirali u ovom radu (Osječko-baranjska, Splitsko-dalmatinska i Krapinsko-zagorska), Primorsko-goranska županija ima značajno nižu incidenciju. Viša incidencija zapažena je u muškaraca, a prosječna dob oboljelih žena značajno je viša nego u muškaraca. Najučestalija je bilijarna etiologija (60, 7%), a potom slijede alkoholna (17, 3%), idiopatska (15%) i ostale (7%). Alkoholna etiologija zastupljenija je u muškaraca (92%), a bilijarna dominira u žena (62%). Takva razlika među spolovima manje je izražena u starijoj dobnoj skupini, budući da se u starijih muškaraca povećava udio bilijarne etiologije u odnosu na alkoholnu. Teški akutni pankreatitis razvio se u oko 28% bolesnika. U teškom akutnom pankreatitisu najveća je učestalost alkoholne etiologije, a značajan je i udio idiopatskih pankreatitisa. Ukupni mortalitet u analiziranom uzorku je 2, 6%, a najviše smrtnih ishoda vidi se u skupini idiopatskih pankreatitisa. Zaključak: Tijekom posljednjih deset godina incidencija akutnog pankreatitisa u Primorsko-goranskoj županiji ne oscilira značajno. Prosječna dob hospitaliziranih bolesnika je oko 60 godina i približno su ravnomjeno raspoređeni prema spolu. Značajno je najveći udio bilijarne etiologije bolesti. Iz svega navedenog, razvidno je da su epidemiološke karakteristike akutnog pankreatitisa u Primorsko-goranskoj županiji sukladne onima u ostalim Mediteranskim zemljama.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA