Naslov
Prilog poznavanju morfološko-bioloških značajki plodova i sjemena grmaste čivitnjače (Amorpha fruticosa L.)
(A contribution to the knowledge of morphological-biological properties of fruits and seeds of the false indigo (Amorpha fruticosa L.))

Autori
Oršanić, Milan ; Anić, Igor ; Drvodelić, Damir

Izvornik
Glasnik za šumske pokuse. Posebno izd. (0352-6895) 5 (2006); 75-90

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Amorpha fruticosa; varijabilnost plodova; vitalnost sjemena; laboratorijska klijavost sjemena
(Amorpha fruticosa; fruit variability; seed viability; laboratory seed germination)

Sažetak
U radu se ispituju morfološka i biološka svojstva plodova (mahuna) i sjemena grmaste čivitnjače (Amorpha fruticosa L.). U studenome 2005. godine u potpunosti su skupljeni plodovi s dvaju prosječnih grmova amorfe na svjetlu i dvaju grmova pod zastorom krošanja starih stabala. Nakon 10 dana sušenja plodova razgrnutih u tankim slojevima plodovi su izmjereni, izvagani i pobrojeni te ručno očišćeni na određenom težinskom uzorku. Apsolutna težina sjemena skupljena s grmova na svjetlu iznosila je 6, 7 g, a grmova pod zastorom 8, 8 g. Unatoč zamjetnoj razlici u veličini mahuna, a samim time i apsolutnoj težini sjemena s obzirom na to je li ono skupljeno s grmova na svjetlu ili pod zastorom krošanja, nije dokazana statistički značajna razlika u varijabilnosti mahuna (maks. promjer/maks. duljina). U skladu s Pravilima ISTA, metodom tetrazola, ispitivana je vitalnost svježega sjemena. Vitalnost sjemena u jednom i drugom slučaju bila je izuzetno visoka i iznosila je 94 % kod sjemena s grmova na svjetlu odnosno 98 % kod sjemena s grmova pod zastorom krošanja. Dio je sjemena stavljen u posudu s vodom koja je ostavljena u vanjskim uvjetima preko zime. Nakon 146 dana močenja sjemena u vodi ponovno je ispitana vitalnost. Vitalnost sjemena s grmova na svjetlu pala je za 72 %, a sjemena s grmova pod zastorom za 70 %. Ispitivano je i tonjenje mahuna amorfe u vodi sobne temperature. Nakon 10 dana potonulo je 74, 50 % mahuna s grmova na svjetlu i 86, 25 % mahuna s grmova pod zastorom krošanja. Nakon četiri tjedna zabilježen je početak klijanja mahuna u vodi, a nakon 42 dana izbrojene su proklijale sjemenke. Ukupno je proklijalo 18, 75 % sjemena s grmova na svjetlu odnosno 8, 00 % sjemena s grmova pod zastorom. Laboratorijsko ispitivanje plodova (mahuna) i sjemena obavljeno je prema Pravilima ISTA uz procjenu klijanaca (pravilni i nepravilni). U radu su posebno prikazani nepravilni klijanci (%) s kratkim opisom nepravilnosti. Najmanju laboratorijsku klijavost, prosječno 19, 13 %, imalo je sjeme amorfe močeno 146 dana u vodi, slijedi laboratorijska klijavost mahuna čuvanih na sobnoj temperaturi (48, 25 %). Najveću laboratorijsku klijavost, kao i energiju klijavosti, imalo je očišćeno sjeme amorfe (67, 50 %). Klijavost mahuna amorfe koje potječe s grmova na svjetlu bila je za 3 % veća od klijavosti mahuna skupljenih pod zastorom krošanja. Klijavost očišćenoga sjemena amorfe koje potječe s grmova na svjetlu također je bila 7 % veća od onoga skupljenoga pod zastorom krošanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA