Pregled bibliografske jedinice broj: 264234
Socijalno poželjno odgovaranje u različitim motivacijskim kontekstima: provjera Paulhusovog dvokompontentnog modela socijalne poželjnosti
Socijalno poželjno odgovaranje u različitim motivacijskim kontekstima: provjera Paulhusovog dvokompontentnog modela socijalne poželjnosti // XV. Dani psihologije u Zadru: Sažeci radova / Ćubela Adorić, Vera ; Penezić, Zvjezdan ; Proroković, Ana ; Vulić-Prtorić, Anita (ur.).
Zadar: Odjel za psihologiju Sveučilišta u Zadru, 2006. (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 264234 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Socijalno poželjno odgovaranje u različitim motivacijskim kontekstima: provjera Paulhusovog dvokompontentnog modela socijalne poželjnosti
(Socially desirable responding in different motivational contexts: A test of the Paulhus' two-component model of social desirability)
Autori
Galić, Zvonimir ; Jerneić, Željko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
XV. Dani psihologije u Zadru: Sažeci radova
/ Ćubela Adorić, Vera ; Penezić, Zvjezdan ; Proroković, Ana ; Vulić-Prtorić, Anita - Zadar : Odjel za psihologiju Sveučilišta u Zadru, 2006
Skup
XV. Dani psihologije
Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 25.05.2006. - 27.05.2006
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
socijalna poželjnost; samozavaravanje; upravljanje dojmovima; pet-faktorski model ličnosti; motivacijski kontekst
(social desirability; self-deception; impression management; 5-factor model of personality; motivational context.)
Sažetak
Brojna istraživanja su pokazala da je iskrivljavanje odgovora na upitnicima ličnosti nesumnjivo moguće te da se događa u situacijama u kojima postoji motivacija za stvaranjem određene samoprezentacije (npr. selekcijska situacija). Kao jedno od potencijalnih rješenja problema iskrivljavanja odgovora, često se koriste skale koje odmjeravaju socijalno poželjno odgovaranje s namjerom da se korigiraju osnovne skale upitnika ličnosti i/ili identificiraju neiskreni ispitanici. Međutim, rezultati većeg broja studija upućuju da korištene skale socijalne poželjnosti ne mjere samo stil odgovaranja, nego zahvaćaju i neke aspekte ličnosti. Jedan od prijedloga za rješenje ovog problema je Paulhusov model socijalne poželjnosti. Paulhus (1984) je predložio model koji sadrži dvije komponente: samozavaravanje, koje se odnosi na pretjerano pozitivne samoopise u koje osoba vjeruje, te upravljanje dojmovima koje se odnosi na svjesno uljepšavanje vlastitog opisa. Osnovna ideja u podlozi ovog modela je da, u cilju točnijeg opisa ličnosti ispitanika, treba kontrolirati efekte upravljanja dojmovima ali ne i samozavaravanja. Cilj ovog istraživanja bio je provjeriti temeljne postavke Paulhusovog modela, usporedbom stupnja samozavaravanja i upravljanja dojmovima između različitih motivacijskih konteksta te provjeriti njihove relacije s 5-faktorskim modelom ličnosti. Istraživanje je obuhvaćalo tri motivacijske situacije: selekcijsku, iskrenu i situaciju s uputom induciranim iskrivljavanjem (tzv. « ; ; fake good» ; ; ) u kojima su ispitivani nezavisni uzorci sudionika. Selekcijsku skupinu (N=602) sačinjavali su kandidati za vojne pilote i program « ; ; Kadet» ; ; MORH-a, dok su u situaciji iskrenog/anonimnog odgovaranja (N=370) i uputom induciranog iskrivljavanja (N=267) sudjelovali studenti različitih studijskih grupa Filozofskog fakulteta u Zagrebu. U sve tri situacije korišten je isti instrumentarij: IPIP-100 za mjerenje 5 velikih dimenzija ličnosti (ekstraverzija, neuroticizam, ugodnost, savjesnost i intelekt) te skala socijalne poželjnosti namijenjena mjerenju Paulhusovih dimenzija. Rezultati istraživanja su pokazali da se upravljanje dojmovima, ali i samozavaravanje povećavaju u funkciji motivacije za stvaranjem pozitivne samoprezentacije. Vezano uz ličnost, dvije dimenzije socijalno poželjnog odgovaranja pokazuju različit obrazac povezanosti s dimenzijama pet faktorskog modela. Dobiveni rezultati opovrgavaju originalni Paulhusov model potvrđujući njegove nove konceptualizacije. Naime, utvrđeni nalazi upućuju da dvije dimenzije socijalno poželjnog odgovaranja ne predstavljaju svjesno nasuprot nesvjesnom iskrivljavanju odgovora nego se radi o dva sadržajno različita oblika socijalno poželjnog odgovaranja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija