Naslov
SUKCESIJA VEGETACIJE U SASTOJINAMA ALEPSKOG BORA (PINUS HALEPENSIS MILL.) NAKON POŽARA
(NATURAL REGENERATION OF ALEPPO PINE (PINUS HALEPENSIS MILL.) FORESTS AFTER FOREST FIRES)

Autori
Dubravac, Tomislav ; Vrbek, Boris ; Lalić, Zlatko

Izvornik
RADOVI Šumarskog instituta Jastrebarsko (1332-9596) 9. Izvanredno izdanje (2006); 37-51

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
prirodna obnova; mladi naraštaj; požari; njega opožarenih površina; alepski bor; hrast crnika
(natural regeneration; young plants; forest fires; tending of burnt areas; Aleppo pine; Holm oak)

Sažetak
U radu se istražuje problematika prirodne obnove opožarenih površina u sastojinama alepskog bora (Pinus halepensis Mill.) na tri trajne pokusne plohe. Rezultati se temelje na petogodišnjem sustavnom monitoringu (2001.-2005.) u Šibeniku, trogodišnjem (2001.-2003.) u Splitu te dvogodišnjem (2002.-2003.) na Korčuli. Izmjerom je praćena prirodna obnova vegetacije po vrstama, brojnosti i visinskim klasama te učinci radova njege nakon požara. Istraživanja su obuhvatila pedološku obradu pokusnih ploha te kemijske i fizikalne karakteristike analiziranih uzoraka tla iz genetskih horizonata. Rezultati su pokazali prirodno, agresivno, gotovo korovsko širenje i regeneraciju alepskog bora na opožarenim površinama. Zavidan broj biljaka alepskog bora (ponika i pomlatka) na svim plohama ukazuje na uspješnu izrazito obilnu prirodnu obnovu, ali i problem izostanka autohtone vegetacije listača (osim na Korčuli). Izmjerenih 15 000 do 39 000 biljaka (Split), 56 000 do 105 000 biljaka (Korčula) te 106 000 do 121 000 biljaka po ha (Šibenik) pokazuje kako su mlade biljke alepskog bora brojnošću, visinom i preko 2, 5 m prerasle izgoreni materijal i u potpunosti prekrile izgorenu površinu. Pokusom se ukazuje na promijenu pristupa sanacije izgorenih površina izostavljanjem nepotrebnog, mukotrpnog, ali i skupog hrpanja ili slaganja preostalog opožarenog materijala na pruge. Tako visoko složen materijal na zraku se, u uvjetima mediteranske klime, izrazito sporo razgrađuje i dugo godina svojom masom povećava ionako stalno prisutnu opasnost od požara te narušava izgled krajolika. Preporuča se sanacija njegom i usitnjavanjem izgorenog materijala po površini motornom pilom tako da preostali materijal što više prijanja uz tlo. Vlaga iz tla i uvjeti mikroklime mlade sastojine alepskoga bora, u kojima će se tako obrađeni materijal naći, pridonijeti će bržem razvoju mikroorganizama, njegovoj razgradnji te bržoj humifikaciji. Alepski bor, kao pionirska vrsta drveća eumediterana, ima značajnu i nezamjenjivu pionirsku ulogu u ozelenjevanju opustošenih površina, ali i u pripremi stanišnih uvjeta za pridolazak autohtone vegetacije te hrasta crnike temeljnje vrste ovoga područja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo, Biotehnologija

POVEZANOST RADA