Pregled bibliografske jedinice broj: 264046
Statuti gradskih komuna i povlastice slobodnih kraljevskih gradova s posebnim osvrtom na grad Koprivnicu
Statuti gradskih komuna i povlastice slobodnih kraljevskih gradova s posebnim osvrtom na grad Koprivnicu // Statut grada Koprivnice – Statuta civitatis Capronczensis / Levanić, Karmen (ur.).
Koprivnica: Muzej grada Koprivnice ; Državni arhiv u Varaždinu, 2006. str. 9-29
CROSBI ID: 264046 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Statuti gradskih komuna i povlastice slobodnih kraljevskih gradova s posebnim osvrtom na grad Koprivnicu
(The Municipal Statutes and Privileges of the Free Royal Towns with Special Regard To the Town of Koprivnica)
Autori
Matijević Sokol, Mirjana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Statut grada Koprivnice – Statuta civitatis Capronczensis
Urednik/ci
Levanić, Karmen
Izdavač
Muzej grada Koprivnice ; Državni arhiv u Varaždinu
Grad
Koprivnica
Godina
2006
Raspon stranica
9-29
ISBN
953-6243-84-9
Ključne riječi
statuti gradskih komuna, povlastice slobodnih kraljevskih gradova, Koprivnica
(the Municipal Statutes, Privileges of the Free Royal Towns, Town of Koprivnica (Croatia))
Sažetak
Na hrvatskim povijesnim prostorima u srednjem vijeku odvijali su se isti procesi kao i drugdje širom europskog i sredozemnog svijeta koji su poticali nastanak komunalnih samouprava odnosno izgradnju municipalnih prava kao posebnih civilizacijskih dostignuća. Slijed zbivanja tekao je gotovo istovremeno bez obzira je li grad živio u kontinuitetu od antike ili su nastajala nova urbana središta čiju su pojavu uvjetovali povijesni čimbenici, a opća težnja svih gradskih zajednica bila je riješiti njihov pravni položaj koji će omogućiti nesmetan razvoj komunalne samouprave. No, situacija je na hrvatskim prostorima bila slojevita i višeznačna, jer su srednjovjekovni gradovi nastali na različite načine i pod utjecajem različitih središta. Jedni - oni na jadranskoj obali, od juga do Istre – kontinuirano su se od antike mijenjali i prilagođavali novim vremenima. Neki među njima kao Zadar, Trogir, Rab, Krk razvijali su se na istom mjestu od antičkih vremena, a neki - Salona i Epidaur - antički su civilizacijski kontinuitet prenijeli na drugo mjesto, u Split i Dubrovnik. Ipak, jedni i drugi u srednjem su vijeku na sličan način prihvaćali nove tekovine, a svijest o komunalnoj samoupravi razvijali su i dograđivali unutar svojih posebnosti. S druge strane područja u Sjevernoj Hrvatskoj odnosno srednjovjekovnoj Slavoniji nisu u srednjem vijeku baštinila urbana središta jer ona antička nisu preživjela seobe naroda. No, tijekom srednjeg vijeka stvorit će se uvjeti koji će omogućiti razvoj grada i na tom području. Dvojnost u nastanku grada na hrvatskim prostorima odrazit će se u oblikovanju i utvrđivanju njegova pravnog statusa i razvoja komunalne samouprave.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
POVEZANOST RADA