Naslov
Istraživanje uspijevanja šest vrsta četinjača u ekološki karakterističnim regijama Hrvatske
(Research of thriving of six coniferous species in ecologically characteristic regions of Croatia)

Autori
Perić, Sanja ; Seletković, Ivan ; Medak, Jasnica ; Pilaš, Ivan ; Topić, Vlado

Izvornik
Radovi - Šumarski institut, Jastrebarsko (1332-9596) Izvanredno izdanje 9 (2006); 99-108

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
komparativni pokusi; četinjače; preživljenje; visinski i debljinski rast; koncentracija hraniva
(comparative trial; coniferous species; survival; height; DBH; mineral nutrient concentration)

Sažetak
Šumarski institut, Jastrebarsko započeo je 1960-tih godina osnivanje komparativnih pokusa različitih autohtonih i alohtonih vrsta četinjača s ciljem odabira ekološki i ekonomski što produktivnije šumske vrste za pošumljavanje slobodnih šumskih i vanšumskih površina kojih na području Republike Hrvatske ima oko 330 000 ha. Ova istraživanja odnose se na tri komparativna pokusa šest vrsta četinjača osnovanih u tri različita bioklimata tj. ekološki različita šumska područja. U pokuse su uključene tri domaće (obična smreka, obični bor, crni bor) i tri unešene šumske vrste (europski ariš, američki borovac, zelena duglazija). To su ekonomski najinteresantnije vrste četinjača koje se kod nas često koriste za osnivanje šumskih kultura. Kod osnivanja šumskih kultura treba se obavezno voditi računa o produktivnoj sposobnosti tla pojedinog područja (edafskim karakteristikama), klimatskim prilikama tog područja kao i o poznavanju ekoloških zahtjeva i bioloških svojstava svake vrste. Uspjeh pošumljavanja i osnivanja kultura četinjača ovisi o visokom stupnju harmonizacije između posebnih zahtjeva vrste i produktivnosti tla. U ovom radu prikazan je trend postotnih odnosa preživljavanja po vrstama drveća i likalitetima od osnivanja pokusa pa sve do 32-e godine starosti biljaka. Izmjerene su visine i prsni promjeri svih šest vrsta četinjača (obična smreka, obični bor, crni bor, europski ariš, američki borovac, zelena duglazija), analiziran je visinski i debljinski prirast, te su podaci statistički obrađeni. Utvrđen je i kemijski sastav lisne mase pojedine vrste drveća za svaki lokalitet, kao jednog od važnih indikatora rasta i razvoja vrste. Za sva tri lokaliteta (Lokve, Slatki potok, Durgutovica) na najbližim meteorološkim postajama analizirana je klima pojedinog područja (Meteorološke postaje Karlovac, Bjelovar i Vinkovci) sa slijedećim parametrima: srednja godišnja temperatura zraka, apsolutna maksimalna i minimalna temperatura zraka, srednja godišnja relativna vlaga zraka, srednja godišnja količina oborina te maksimalne i minimalne godišnje oborine. Cilj je usporediti ranije spomenute parametre po lokalitetima i utvrditi njihov utjecaj na uspijevanje pojedinih vrsta drveća posađenih u pokuse.

Izvorni jezik
Hrvatski, engleski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA