Pregled bibliografske jedinice broj: 263593
Što trebamo dobiti od drugih da se ne bi osjećali usamljenima?
Što trebamo dobiti od drugih da se ne bi osjećali usamljenima? // XV. Dani psihologije u Zadru - Knjiga sažetaka / Ćubela Adorić, Vera ; Penezić, Zvjezdan ; Proroković, Ana ; Vulić-Prtorić, Anita (ur.).
Zadar: Sveučilište u Zadru, 2006. (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 263593 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Što trebamo dobiti od drugih da se ne bi osjećali usamljenima?
(What we have to get from others to not feel lonely?)
Autori
Nekić, Marina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
XV. Dani psihologije u Zadru - Knjiga sažetaka
/ Ćubela Adorić, Vera ; Penezić, Zvjezdan ; Proroković, Ana ; Vulić-Prtorić, Anita - Zadar : Sveučilište u Zadru, 2006
Skup
XV. Dani psihologije u Zadru
Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 25.05.2006. - 27.05.2006
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
usamljenost; adolescenti; privrženost
(loneliness; adolescents; attachment)
Sažetak
Usamljenost se javlja onoliko često koliko i prehlada tijekom zime. Weiss (1973) kao predstavnik interakcionističkog pristupa ističe da je usamljenost rezultat nerealizirane želje za vrlo specifičnim oblicima odnosa, odnosno usamljenost ovisi o percepciji pojedinca da njegove potrebe nisu zadovoljene u odnosima koje ima s drugima. Weiss (1973) je identificirao šest takvih potreba, tzv. socijalnih zaliha (socijalnih dobitaka): vođenje, potvrđivanje vlastite vrijednosti, socijalna integracija, privrženost, briga za druge i pouzdani oslonac. Dakle, specifičnost funkcije svakog odnosa je u tome da svaki odnos, s obzirom na dobitke koje osigurava pojedincu, ne može biti zamijenjen nekom drugom vrstom odnosa. Tako će se zbog nedostatka emocionalno privrženog odnosa javiti emocionalna usamljenost, a zbog neuključenosti u zadovoljavajuću socijalnu mrežu javit će se socijalna usamljenost. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi koje od socijalnih zaliha značajno doprinose pojavi socijalne usamljenosti i emocionalne usamljenosti u domeni obiteljskih i ljubavnih odnosa. Na uzorku od 201 srednjoškolca i 202 studenta primijenili smo Skalu socijalne i emocionalne usamljenosti (Ćubela Adorić i Nekić, 2004) i Skalu socijalnih zaliha (Cutrona i Russell, 1987). Rezultati istraživanja pokazuju da postoje značajni efekti dobi i spola na ispitivane varijable. S obzirom na postojeće razlike, daljnjim analizama utvrdili smo koje socijalne zalihe značajno pridonose objašnjenju socijalne i emocionalne usamljenosti u domeni obiteljskih i ljubavnih odnosa posebno za srednjoškolce i studente i posebno za mladiće i djevojke. Rezultati pokazuju da je socijalna integracija osobito važna socijalna zaliha za pojavu socijalne usamljenosti. Za usamljenost u obitelji ističu se vođenje i pouzdani oslonac, dok su za usamljenost u ljubavi osobito važne privrženost i briga za druge.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
