Pregled bibliografske jedinice broj: 263421
Submikroskopski poremećaji genoma u djece s mentalnom retardacijom, dismorfijom i/ili kongenitalnim anomalijama
Submikroskopski poremećaji genoma u djece s mentalnom retardacijom, dismorfijom i/ili kongenitalnim anomalijama // Paediatria Croatica, 50 (2006), suppl 2. (podatak o recenziji nije dostupan, kongresno priopcenje, znanstveni)
CROSBI ID: 263421 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Submikroskopski poremećaji genoma u djece s mentalnom retardacijom, dismorfijom i/ili kongenitalnim anomalijama
(Submicroscopic genome aberrations in children with mental retardation, dysmorphism and/or congenital anomalies)
Autori
Petković, Iskra ; Barišić, Ingeborg
Izvornik
Paediatria Croatica (1330-724X) 50
(2006), Suppl 2;
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, kongresno priopcenje, znanstveni
Ključne riječi
FISH; subtelomere; mentalna retardacija; dismorfija; prirođene mane
(FISH; subtelomeres; mental retardation; dysmorphism; congenital anomalies)
Sažetak
Kromosomski poremećaji su čest uzrok mentalne retardacije, dismorfije i kongenitalnih anomalija. Metodama klasične citogenetike kromosomske aberacije otkrivene su u 5% bolesnika. Klasične metode pruga omogućuju sveobuhvatan uvid u promjene genoma i identifikaciju segmenata veličine 5-10 Mb, dok prestrukturiranje sitnijih intersticijskih ili telomernih segmenata kromosoma nije moguće otkriti ovim metodama ispitivanja. U tu se svrhu danas nalaze na raspolaganju metode fluorescentne in situ hibridizacije (FISH) za probir subtelomernih regija te metode kvantitativne molekularne citogenetike i to MLPA metoda za probir subtelomernih regija i array-CGH metode (metode molekularne kariotipizacije) za probir čitavog genoma na razini rezolucije od 70-100 kb. Submikroskopske aberacije subtelomernih regija otkrivene su FISH i MLPA metodama probira u 1.4-16.3% odnosno u 1.7-6.3% bolesnika, a array-CGH metodom probira genoma u 10-20% ispitanika. Stvarna uloga kromosomkih poremećaja u etiologiji mentalne retardacije zasad nije poznata te su ispitivanja od znanstvenog i praktičnog interesa u medicini. U našoj sredini su sustavna ispitivanja poremećaja subtelomernih regija metodama molekularne citogenetike oskudna. U ovom radu prikazujemo rezultate kliničkih ispitivanja i FISH analize u djece primljene na obradu zbog usporenog razvoja i pridružene dismorfije i/ili kongenitalnih anomalija. Ispitivanje je obuhvatilo 37-ero djece sa suspektnim poremećajem subtelomernih regija kromosoma. Analiza je obavljena na preparatima dobivenim kratkotrajnom kulturom stanica periferne krvi. Kod bolesnika s urednom citogenetičkom analizom i klinički suspektnim mikrodelecijskim sindromom obavljeno je ispitivanje pomoću FISH metode i odgovarajuće lokus specifične sonde. Za probir subtelomernih regija kromosoma korišten je višebojni sustav DNA sondi. U postupku pripreme preparata i hibridizacije primijenjen je modificiran postupak što je preporučio proizvođač. Submikroskopski poremaćaji subtelomernih regija otkriveni su FISH metodom probira u dvoje (6.2) od 32-je djece s MR-om dismorfijom i urednim citogenetičkim nalazom, dok je u 5-ero djece analiza omogućila preciznu identifikaciju poremećaja kariotipa. Rezultati ovog ispitivanja upućuju: 1. submikroskopski poremećaji subtelomernih regija imaju značajnu ulogu u etiologiji mentalne retardacije ; 2. višebojni sustav DNA sondi je koristan test za otkrivanje submikroskopskih aberacija subtelomernih regija i postavljanje dijagnoze u djece s poremećajima u razvoju ; 3. obrada bolesnika s mentalnom retardacijom i pridruženom dismorfijom i/ili kongenitalnim anomalijama stupnjevit je postupak koji obuhvaća ispitivanje kariotipa metodama pruga, isključivanje mikrodelecijskih sindroma pomoću FISH metode s odgovarajućom lokus-specifičnom sondom i probir subtelomernih regija ; 4. nalaz poremećaja subtelomernih regija metodom probira iziskuje provjeru rezultata analize pomoću FISH metode i odgovarajuće kromosom-specifične DNA sonde uz citogenetičku obradu oba roditelja ; 5.FISH metoda uz upotrebu kromosom-specifičnih sondi omogućuje preciznu identifikaciju aberantnog kromosoma, određivanju mjesta loma i ispitivanje mehanizama njegova nastanka.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Excerpta Medica
- Scopus