Pregled bibliografske jedinice broj: 263127
Ispitno iskustvo i reakcije na ispitni stres
Ispitno iskustvo i reakcije na ispitni stres // Sažetci priopćenja XV Dana psihologije u Zadru / Ćubela Adorić, Vera ; Penezić, Zvjezdan ; Vulić-Prtorić, Anita ; Proroković, Ana (ur.).
Zadar: Odjel za psihologiju Sveučilišta u Zadru, 2006. str. 25-25 (predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 263127 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Ispitno iskustvo i reakcije na ispitni stres
(Exam experience and reactions at exam stress)
Autori
Šimić, Nataša ; Manenica, Ilija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Sažetci priopćenja XV Dana psihologije u Zadru
/ Ćubela Adorić, Vera ; Penezić, Zvjezdan ; Vulić-Prtorić, Anita ; Proroković, Ana - Zadar : Odjel za psihologiju Sveučilišta u Zadru, 2006, 25-25
ISBN
953-7237-11-7
Skup
XV Dani psihologije
Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 25.05.2006. - 27.05.2006
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
ispitni stres ; ispitno iskustvo ; kardiovaskularne reakcije ; spektralna analiza ; SMI-indeks
(exam stress ; exam experience ; cardiovascular reactions ; spectral analyses ; SMI-index)
Sažetak
Dosadašnja istraživanja u kojima su primijenjivane skale i/ili upitnici za samoprocjenu stanja ispitanika pokazala su da je ispitni period stresan. Malobrojna ispitivanja su uključivala mjerenja fizioloških reakcija na stres u samoj ispitnoj situaciji. Kako rezultati nekih dosadašnjih istraživanja indiciraju, na osnovi promjena parametara srčanih R-R intervala mogla bi se odrediti veličina stresa u ispitnoj situaciji. Prema postavkama nekih interakcijskih modela stresa, reakcije na stres mogu zavisiti i o prethodnim iskustvima, stoga je cilj ovog ispitivanja bio kontinuirano mjeriti i registrirati R-R intervale prije, za vrijeme i nakon ispita, te ispitati efekte prethodnog ispitnog iskustva na psihofiziološke reakcije u navedenim periodima. U istraživanju je sudjelovalo 12 ispitanica, približno iste dobi, obrazovanja i iskustva s polaganjem ispita na studiju. Ispitivanje je uključivalo određivanje stanja anksioznosti, visoke aktivacije i bojazni od ispita u predispitnom i postispitnom periodu (dan prije i neposredno prije početka težeg ispita, dan nakon ispita). Kontinuirano registriranje R-R intervala započinjalo je pet minuta prije početka ispita, a odvijalo se kontinuirano i za vrijeme, kao i pet minuta nakon ispita. Dan nakon ispita ispitanici su procjenjivali njegovu težinu na Borgovoj skali. Ispitivanje drugog izlaska na ispit uključivalo je isti postupak. Ispitno iskustvo nije utjecalo na promjene stanja anksioznosti i visoke aktivacije u predispitnom i postispitnom periodu, dok su procjene bojazni i težine ispita pokazale da je prvi izlazak na ispit stresniji. Nasuprot ovome, promjene parametara sinus aritmije pokazale su da je stres veći u periodu iščekivanja početka ispita, kao i nakon drugog izlaska na ispit. Spektralna analiza je pokazala da, gledano kroz promjene SMI indeksa, dolazi do supresije frekvencija u niskom (0.02- 0.06 Hz) i srednjem (0.07-0.14 Hz) dijelu spektra. Ove promjene atribuirane su emocionalnoj i mentalnoj komponenti stresa, koje su najprominentnije u ispitnim situacijama.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
