Naslov
Pluriculturality, multiculturalism, interculturalism, transculturalism: Divergent or complementary concepts?

Autori
Dragojević, Sanjin

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
The Challenges of Pluriculturality in Europe

Urednik/ci
Baier-Allen, Susanne ; Čučić, Ljubomir

Izdavač
Nomos Verlag

Grad
Baden-Baden

Godina
2000

Raspon stranica
11-19

ISBN
3789067296

Ključne riječi
cultural diversity, interkulturalism, multikulturalism, plurikulturalism, transkulturalism

Sažetak
Četiri su detaljno izložena pristupa kulturnoj raznolikosti. Ukratko, to su: 1. Multikulturalizam -- Termin označava obvezu poglavito kulturnih i obrazovnih autoriteta u definiranju politika, mjera, akcija i inicijativa, kojima se omogućava raznim kulturama razviti se, na istom ili susjednom teritoriju, s drugim kulturama unutar jedne zemlje. Pristup, kojeg deskribiraju sintagme poput: "politika prema imigrantima", te "kulturna prava i mogućnosti". 2. Interkulturalizam -- Interkulturalizam se zalaže za jednaka prava i mogućnosti dijaloga za sve kulturne grupe u dodiru – i autohtonih i onih imigrantskih, bilo većinskih ili manjinskih. Ukratko, nastajući kao svojevrsna kritika multikulturalizma, interkulturalistički pristup s jedne strane pokušava prevladati kulturni relativizam, a s druge redukcijski (statički) funkcionalizam. 3. Transkulturalizam -- Pojava i korištenje termina bilo je i jest pod utjecajem procesa globalizacije. U Europi je taj proces doveo do dva osnovna tipa rasprava: pitanja europskog identiteta i europskih vrijednosti, te uspostavljanje europskog kulturnog tržišta. Transkulturalizam traži i zalaže se za dosljedno pridržavanje i poštivanje najviših dostignutih europskih vrijednosti i standarda unutar svakog kulturnog međuodnosa i unutar bilo kojeg vida kulturne suradnje. 4. Plurikulturalizam ili kulturni pluralizam -- Premda se termin već odavno koristi kao sinonim za označavanje potrebe postojanja kulturne različitosti unutar nekog društva, početkom tranzicijskog razdoblja u Srednjoj i Istočnoj Europi – dakle od 1989. godine – poprima konkretnije, a dijelom i posve specifično značenje. Kako je to razdoblje pojave novih demokracija, najvažniji parametar njihovog napretka procjenjuje se upravo s obzirom na postojanje ili odsutnost široko pojmljena procesa pluralizacije – proces kao postupak uvođenja „ triju pluralizama“ : „ pluralizam vlasništva“ , „ pluralizam tržišta“ , te „ politički pluralizam“ . Rad naglašava i zaključuje kako svaki od navedenih pristupa predstavlja poseban oblik odnošenja, ali i problematiku vezanu uz kulturnu različitost, te time ne može biti naprosto nadomješten drugim terminom ili pristupom. Premda se ti pristupi vrlo lako mogu pojmiti kao suprotstavljeni, oni su u biti komplementarni i nadopunjujući.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Politologija, Sociologija

POVEZANOST RADA