Naslov
Bioetika i palijativna medicina: potreba grada Rijeke za hospicijem i palijativnom skrbi
(Bioethics and palliative medicine: needs of citizens of Rijeka for hospice and palliative care)

Autori
Brkljačić, Morana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Rijeka

Datum
12.07

Godina
2006

Stranica
182

Mentor
Šegota, Ivan ; Šustić, Alan

Ključne riječi
Klinička bioetika; palijativna medicina; palijativna skrb; hospicij
(clinical bioethics; palliative medicine; palliative care; hospice)

Sažetak
Cilj istraživanja: Ustvrditi poveznicu i utjecaj bioetike, poglavito kliničke bioetike, i palijativne medicine. Ustvrditi informiranost građana o palijativnoj skrbi uopće, te potrebu građana grad Rijeke za pružanjem usluga palijativne skrbi kao i za izgradnjom hospicija u gradu Rijeci.. Ustvrditi stupanj zadovoljstva građana u pogledu sadašnje organiziranosti zdravstvenog sustava grada Rijeke u pružanju adekvatne skrbi za terminalno oboljele pacijente. Ustvrditi postotak i profil osoblja koji bi uz zdravstveno osoblje djelovali u interdisciplinarnom timu za pružanje palijativne skrbi, s posebnim osvrtom na ulogu bioetičara u navedenom timu.Ustvrditi, na temelju procjene iz radnog iskustva zdravstvenih djelatnika, koji postotak pacijenata treba palijativnu skrb, odnosno mora biti zbrinuto u hospicijima. Ispitanici i metode: Ispitivanje se provelo putem dvije anonimne ankete. Jedna anketa bila je namijenjena anketiranju građana grada Rijeke ne zdravstvenog profila, ukupno njih 167, dok je druga anketa imala za cilj ispitati stavove zdravstvenih djelatnika grada Rijeke, njih 89. Uvodni dio ankete sadrži informaciju o anonimnosti ankete te o razlogu njezine provedbe (u svrhu izrade magistarskog rada). Slijedi dio ankete koji sadrži sociodemografske podatke o spolu, starosnoj dobi, stupnju obrazovanja, zaposlenosti, broju generacija koje žive u istom domaćinstvu ispitanika u anketi za građane ne zdravstvenog profila te godine staža u zdravstvenoj djelatnosti u anketi za zdravstvene djelatnike. O svakoj od izjava ispitanici iskazuju svoj stav pomoću Likertove skale procjene stavova sastavljene od pet stupnjeva: 1. u potpunosti se ne slažem, 2. uglavnom se ne slažem, 3. ne znam, nemam stav, 4. uglavnom se slažem, 5. u potpunosti se slažem Dobiveni podatci analizirani su adekvatnim statističkim metodama ( hi – kvadrant test, t-test, deskriptivna analiza, analiza varijance, korelacije) ovisno o vrsti podataka. Rezultati: Nakon učinjene statističke obrade podataka i analize odgovora anketiranih građana ne-zdravstvenog i zdravstvenog profila dobiveni su znakoviti rezultati koji potvrđuju hipotezu ovog magistarskog rada glede potrebe grada Rijeke za organiziranim sustavom palijativne skrbi odnosno izgradnjom hospicija. Potrebu za provođenjem sustava palijativne skrbi u gradu Rijeci podržava 85, 6 % građana grada Rijeke ne-zdravstvenog profila. Poput navedenih, i zdravstveni djelatnici grada Rijeke sličnih su stavova. Naime, 77, 5% zdravstvenih djelatnika u potpunosti smatra potrebnim organizaciju sustava palijativne skrbi u gradu Rijeci. Također, drugo temeljno pitanje kao polazište hipoteze ovog magistarskog rada kako za građane ne-zdravstvenog profila tako i za zdravstvene djelatnike, bilo je pitanje o potrebi izgradnje hospicija u gradu Rijeci. Visokih 61, 7 % građana ne-zdravstvenog profila u potpunosti se slaže da je gradu Rijeci hospicij potreban, a tog su stava i 77, 5 % zdravstvenih djelatnika. Kao dodatna potvrda da su građani grada Rijeke spremni podržati izgradnju hospicija u svom gradu je i postotak vjerojatnosti da bi izdvajali sredstva za izgradnju hospicija. 30, 2 % građana sasvim sigurno bi izdvajali sredstva za izgradnju, dok je visokih 52, 2 % onih koji bi vjerojatno izdvajali sredstva. Zaključci: Anlizirajući dobivene odgovore građana ne-zdravstvenog profila te zdravstvenih djelatnika grada Rijeke u pogledu potrebe grada Rijeke za organiziranjem i uspostavom sustava palijativne skrbi, te potrebu za izgradnjom hospicija u gradu Rijeci zaključujem da je organizacija palijativne skrbi, te trajna edukacija iz palijativne medicine s uključivanjem kliničkog bioetičara u sastav interdisciplinarnog tima palijativne skrbi, neizostavna i neodgodiva zdravstvena potreba i želja njezinih građana upravo kao i izgradnja hospicija.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti

POVEZANOST RADA