Naslov
Ulaz u grad je slika gradskog prometa

Autori
Jakovljević, Ivo

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Znanstveni skup Prometna problematika grada Zagreba, Zbornik / Božičević, Josip - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2006, 531-534

Skup
Znanstveni skup Prometna problematika grada Zagreba

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 12.06.2006. - 13.06.2006

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
racionalnost prihvata cestovnih vozila; gradsko područje; prometni tokovi

Sažetak
Zagreb, hrvatska metropola u kojoj boravi oko milijun stanovnika, nalazi se na raskrižju sedam relevan&not ; tnih europskih prometnih pravaca, te je tako geoprometno postao vrlo složeno prometno raskrižje na sve četiri strane svijeta. Prema zapadu vodi autocesta u smjeru Rijeke i Trsta, zatim se sjeverno pružaju također autoceste u pravcu Ljubljane i Munchena, te preko Krapine ka Grazu i Beču, zatim preko Varaždina u smjeru Budimpešte. Prema istoku je prvoizgrađena autocesta u smjeru Beograda, te još najnovija suvremena autocesta visoke uslužnosti u smjeru juga prema Splitu i dalje prema Dubrovniku. U pripremi je i sedmi cestovni pravac - prema Sisku, koji vodi dalje u Bosnu i Hercegovinu. Autocesta koja vodi iz Zagreba prema jugu zapravo je odavno povijesno željena i očekivana veza između kontinentalne i priobalne Hrvatske, koja ima značajno gospodarsko, prometno i turističko značenje. Bitno je naglasiti da je to prometno i najopterećeniji cestovni pravac jer veže Hrvatsku s Jadranskim mo&not ; rem. Tu se nalaze tri srednjojadranske luke: Split, Šibenik i Zadar, preko kojih se Hrvatska morskim putem povezuje s Europom i cijelim svijetom. Stoga je u izradbi studije "Prometna problematika grada Zagreba" nužno posvetiti posebnu brigu o tome kako tih svih šest prometnih pravaca racionalno i prometno uravnoteženo uvesti u metropolu i priključiti na gradsku prometnu mrežu. Prije poduzimanja restriktivnih mjera nad sudionicima u prometu, a posebice nad vozačima za parkiranje, potrebno im je omogućiti adekvatan i cijenom pristupačan parkirni prostor. Zasigurno, ne može se primjerice ostati na prihvatu autoceste iz Splita na dosadašnjem deniveliranom Re-metinečkom rotoru, koji predstavlja model prometnog promašaja. Cilj ovog rada je upozoriti na potrebu racionalnog prihvata cestovnih vozila svih kategorija pri njihovu uvođenju u gradsko područje, radi bržeg i sigurnijeg uravnoteženog odvijanja prometnih tokova. Istovremeno, studija mora paralelno voditi računa o parkirališnom prostoru i potrebnom vremenu za vozila u mirovanju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Tehnologija prometa i transport

POVEZANOST RADA