Naslov
Integrirana Zaštita Jagode od Bolesti i Štetnika

Autori
Miličevi. Tihomir ; Pagliarini, Neda ; Cvjetković, Bogdan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Sažeci 50. Seminara Biljne Zaštite / Maceljski, Milan - Zagreb : Hrvatsko društvo biljne zaštite, 2006, 26-27

Skup
50. Seminar Biljne Zaštite

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 07.02.2006. - 10.02.2006

Vrsta sudjelovanja
Plenarno

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Jagoda; Bolesti; Štetnici; Integrirana zaštita
(Strawberry; Diseases; Pest; Integrated control)

Sažetak
Glavni cilj u današnjoj fitomedicini je ekološki prihvatljivo suzbijanje biljnih bolesti i štetnika, kojim se prije svega nastoji na što moguću manju mjeru smanjiti upotreba kemijskih sredstava. Takav program zaštite koristi sve načine suzbijanja štetočinja, kojima se sprečava njihova masovnija pojava, kao i biološke mjere suzbijanja pomoću bioloških agenasa ili biopesticida. Iako se u zaštiti bilja danas ulažu ogromni napori u pronalasku novih bioloških mjera zaštite, one još nisu postale alternativa klasičnoj kemijskoj zaštiti, već su sastavni dio integralne zaštite, koja je najrazumniji i najprihvatljiviji pristup ovoj problematici. U radu su prikazani rezultati dvogodišnjih istraživanja integralne zaštite jagoda od najvažnijih bolesti i štetnika u agroekološkim uvjetima kontinentalne Hrvatske (Zagrebačka županija), koja su provedena na kultivarima: Madelaine, Marmolada, Elsanta, Miranda, Arosa, Maya, Raurica, Miss i Alba. Bolesti koje su najčešće javljale bile su: siva plijesan (Botrytis cinerea) i dvije vrste lisnih pjegavosti: obična pjegavost (Mycosphaerella fragariae) i crvena pjegavost (Diplocarpon earliana). Od štetnika najviše se javljao obični crveni pauk (Tetranychus urticae), zatim kalifornijski trips (Frankliniella occidentalis), jagodina lisna uš (Chaetosiphon fragaefolii) i vrlo rijetko jagodin cvjetojed (Anthonomus rubi). Suzbijanje sive plijesni provedeno je prema progroznom modelu BOTMAN (kratica za Botrytis manager), koji predstavlja integrirano kemijsko-biološki model zaštite, kojim se na osnovu meteoroloških podataka izračunava potencijalna opasnost od razvoja B. cinerea. Na temelju obrade podataka suzbijanje se u slučaju povećanog rizika pojave bolesti vrši s nekim od kemijskih fungicida, a u slučaju manjeg rizika nekim od biofungicida, ili se uopće ne tretira. Meteorološki podaci dobivani su od Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ). Utvrđeno je da se ovim modelom zaštite siva plijesan može uspješno držati pod kontrolom i nema značajnih razlika u intenzitetu zaraze od klasične kemijske zaštite, ali se značajno smanjuje broj tretiranja kemijskim fungicidima. Praćenje štetnika vršeno je redovitim pregledom listova, lisnih uši pregledom žutih ploča, a kalifornijskog tripsa pregledom plavih ploča u 4-7 dnevnim razmacima. Suzbijanja su provedena na osnovu procjene intenziteta zaraze. Protiv koprivine grinje korištene su predatorske grinje Amblyseius californicus (Spical), a protiv kalifornijskog tripsa naturalit na bazi spinosada (Laser KS), kao i plave ploče. Tim načinom zaštite štetnici su uspješno držani ispod praga štetnosti. Na temelju svega rečenog može se zaključiti da je integralna zaštita jagoda od bolesti i štetnika u našim agroekološkim uvjetima moguća i da se bolesti i štetnici mogu uspješno držati pod kontrolom, čime se postiže ekološki povoljnija proizvodnja i značajno smanjuju troškovi proizvodnje.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA