Naslov
Obična pjegavost lišća jagode (Mycosphaerella fragariae)

Autori
Miličević, Tihomir ; Cvjetković, Bogdan

Izvornik
Glasilo Biljne Zaštite (1332-9545) 1 (2006), 1; 23-25

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
Jagoda; Bolesti; Mycosphaerella fragariae; Obična pjegavost lišća
(Strawberry; Common leaf spot; Diseases; Mycospghaerella fragariae)

Sažetak
U fitopatološkoj literaturi za ovu bolest koriste se različiti nazivi, od kojih je kod nas najčešći siva pjegavost. Ostali nazivi su bijela pjegavost, ljubičasta pjegavost, ptičje oko, okasta pjegavost i dr. U američkoj fitopatološkoj literaturi bolest se uglavnom spominje kao obična lisna pjegavost (common leaf spot), a taj naziv je danas najviše prihvaćen i korišten u stručnoj literaturi. Mnoštvo prije spomenutih naziva za ovu bolest proizlazi iz mogućnosti variranja boje samih pjega. Naime, boja pjega se mijenja u ovisnosti o starosti inficiranog lišća i klimatskim faktorima (temperaturi i vlazi). Tako imamo prelaze od smeđe boje pjega na mladom lišću, preko sive boje na lišću srednje starosti, pa do potpuno bijele boje na starijem lišću. Sve su pjege, bez obzira na starost lišća, uvijek obrubljene karakterističnim ljubičastim slojem, nastalim zbog tvorbe antocijana (otuda nekada naziv ljubičasta pjegavost). Uzročnik bolesti je fitopatogena gljiva Mycosphaerella fragariae (Tul.) Lindau koja je izraziti monofag, jer napada samo vrste roda Fragaria, kako kultivirane tako i samonikle. Vrstu je prvi opisao veliki talijanski mikolog P.A.Saccardo u djelu “ Sylloge fungorum” (1882), ali pod imenom Sphaerella fragariae, dok je današnji naziv M. fragariae, dao njemački mikolog Gustav Lindau 1897 godine. M. fragariae je naziv za teleomorfni ili spolni stadij koji taksonomski spada u porodicu Dothideaceae, red Dothideales, razred Loculoascomycetes, podrazdjel Ascomycotina. Ovaj stadij gljive se rijetko javlja i to uglavnom kao forma u kojoj gljiva prezimljuje nepovoljne uvjete, ali to u našim agroekološkim uvjetima nije čest slučaj. Teleomorfni stadij dolazi u vidu tzv. pseudotecija, koji predstavljaju posebno modificirane strome ili tzv. askostrome. Anamorfni, nespolni ili konidijski stadij naziva se Ramularia tulasnei Sacc. Ime je dao P.A. Saccardo (1886) po poznatom francuskom mikologu L.R. Tulasneu. Taksonomski anamorfni stadij Ramularia brunnea spada u porodicu Moniliaceae, red Hyphomycetales, razred Hyphomycetes, podrazdjel Deuteromycotina. Ovaj stadij se javlja u vidu kratkih snježno bijelih nerazgranatih konidiofora na kojima sa stvaraju kratki lanci bezbojnih i cilindričnih konidija. Kod nas nema podataka o suzbijanju ove bolesti, ali i u stranoj literaturi su vrlo rijetki podaci o mjerama zaštite. Uglavnom se navode preventivne mjere zaštite, od kojih je najbitnija ljetna obnova nasada i uzgoj rezistentnih kultivara. Od kultivara koji se uzgajaju kod nas prema nekim istraživanjima osjetljiviji su Madeleine i Marmolada, a otporni Miranda, Raurica i Elsanta. Od kemijskih mjera zaštite navodi se preventivni fungicidi na bazi bakra, diklofluanida, tolilfluanida, dodina i kaptana, te nekoliko sistemičnih fungicida na bazi azoksistrobina, benomila, bitertanola, tebukonazola i tiofanat-metila. Kod nas dozvolu za suzbijanje ove bolesti ima samo Euparen 50 WP (diklofluanid).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA