ࡱ> 5@bjbj22.XXWL%VVVVVVV(,,,8d$<(4#2^."PPP+++_"a"a"a"a"a"a"$f$R&"iV++"VVPP"DDDVPVP_"D_"DDb!VV'"P V,"_"#04#"j'\j''"jtJVVVVj'V'"8+DmlC+++""((,4((,ALTERNATIVNE PEDAGOGIJE I BORAVAK U ENIKA U `KOLI Prof. dr. Milan Matijevi Sveu iliate u Zagrebu U iteljski fakultet Zagreb  HYPERLINK "mailto:Milan.matijevic@zg.t-com.hr" milan.matijevic@zg.t-com.hr Sa~etak U dr~avama koje su nastale na podru ju bivae Jugoslavije uobi ajeno je osnovnu akolu promatrati iz perspektive rada u dvije smjene. Dakle, sistem rada u kojem istu u ionicu koriste dva razredna odjeljenja. U dr~avama Europske unije prevladava rad u jednoj smjeni, pa su didakti ka rjeaenja za organizaciju nastave razli ita od onih koja se primjenjuju u zemljama jugoisti ne Europe. U Finskoj npr. rad je organiziran u jednoj smjeni, tako da svaki puni sat po inje nastava drugog nastavnog predmeta, a izmeu je odmor u trajanju od deset do petnaest minuta. U waldorfskim akolama kojih ima mnogo u europskim dr~avama organizirana je nastava po epohama tako da se prema odreenim psiholoakim ritmovima i didakti koj logici izmjenjuju aktivnosti u kognitivnom, afektivnom i motori kom podru ju. Dakle, nastoji se u odreeno doba dana planirati aktivnosti koje prate prirodu ~ivotnog ritma djece odreenog razreda. Sli nu logiku slijede i u itelji koji rade prema pedagoakim idejama Marije Montessori Korisne ideje za organizaciju dnevnih aktivnosti u enika jedne obvezne akole nude i u itelji koji slijede pedagoako u enje Celestina Freineta. Autor preporu uje da didakti ka rjeaenja za organizaciju aktivnosti u enika u osnovnoj akoli ne treba tra~iti u didakti kom sistemu rada u dvije smjene, ve iz perspektive cjelodnevnog boravka u enika u akoli u kojem dijete treba zadovoljiti svoje razvojne potrebe za u enjem, radom, kretanjem i igrom. Na didakti ki model organizacije cjelodnevnih aktivnosti mnogo utjecaja ima i model obrazovanja u itelja te kompetencije koje se dodjeljuju u iteljima u primarnom i sekundarnom podru ju obveznog akolovanja. Klju ne rije i: osnovna akola, primarno obrazovanje, alternativne pedagogije, produ~eni boravak u enika u akoli Uvod U vrijeme nastanka ovog teksta u Hrvatskoj se pod izrazom  produ~eni boravak podrazumijeva organizirani boravak u enika koji ostaju u akoli nakon zavraetka zajedni ke nastave. Razlog produ~enog ostajanja u akoli je osigurana hrana (ru ak) te zajedni ko u enje i pisanje domaih zadaa pod nadzorom stru nog u itelja ili u iteljice. Veina roditelja se opredjeljuje za ovo rjeaenje jer ne mogu osigurati nadzor odrasle osobe kod kue za spremanje djeteta za odlazak u akolu te za prihvat djeteta nakon zavraetka nastave. Dakle, razlozi za organiziranje produ~enog boravka i ostajanja djece u akoli nakon zajedni ke nastave nije pedagoake naravi ve socijalne i sigurnosne. U nekim europskim dr~avama za zakonom regulirana (ne)mogunost djece mlae od 12 godina da samostalno odlaze i dolaze u i iz akole, odnosno da se samostalno kreu na javnim prostorima. Tim rjeaenjima i propisima je podreen i ritam akolskih dnevnih aktivnosti. U Hrvatskoj su preuzeti neki europski obi aji (npr. trajanje radnog vremena javnih ustanova od 9 do 17 sati, a trajanje nastave u akolama od 8 do 13, odnosno od 13 do 18 sati). Tako su roditelji prinueni tra~iti razna privatna rjeaenja ili preko gradskih uprava organizirati boravak djece u akoli u vrijeme dok su roditelji na radnom mjestu. U veini slu ajeva gradske uprave osiguravaju novac za zapoaljavanje stru nih osoba (u iteljica i u itelja) koje e uvati i raditi s djecom koja i izvan redovne nastave ostaju u akoli. Tipi an raspored aktivnosti za djecu i roditelje koji se opredjeljuju za takvu organizaciju pou avanja i u enja sadr~i zajedni ku nastavu od 4 nastavna sata koju organizira jedan u itelj ili u iteljica, te zajedni ki ru ak i zajedni ko u enje s pisanjem domaih zadaa koje organizira drugi u itelj ili u iteljica (vidi Prilog 1 i prilog 2). Spomenimo joa da se u Hrvatskoj produ~eni boravak djece organizira u pravilu samo za gradsku djecu koja pohaaju prvi do trei razred osnovne akole te da troakove tog dijela pedagoakog programa snose lokalne akolske vlasti. Prilog 1 Produ~eni boravak u Osnovnoj akoli Jurja Dobrile u Rovinju (2005/06. godina): 08.00- 13.00 - prihvat u enika 09.00-11.00 - pisanje i provjeravanje zadae te u enje 11.00-12.30- kreativne radionice 12.30-13.00 - ru ak 13.15-14- aktivnosti na svje~em zraku 14.15-15.30- pisanje zadae i u enje 15.30-16.00 - igra Prilog 2 Osnovna akola Mladost u Zagrebu (2005/06. godina) 07.00-08.00 - prihvat u enika i doru ak 08.00-12.15 - nastava 12.30-13.00 - ru ak 13.15-14.15 - slobodno vrijeme 14.15-15.15 - u enje 15.15-15.30 - u~ina 15.30-16.00 - slobodno vrijeme 16.00-17.00 - slobodno ustrojeno vrijeme i de~urstvo `kolska konfekcija i akolski pluralizam Predstavnici alternativnih pedagogija polaze od pretpostavke da u akoli i odgoju sve mo~e biti razli ito od onog ato se nudi. Sva didakti ka i pedagoaka rjeaenja podlo~na su stalnom propitivanju i kriti koj evaluaciji. Za svaki prakti ni problem mo~e biti ponueno viae razli itih rjeaenja. Ne inzistira se na isticanju ato je najbolje ve ato odreenoj skupini subjekata (roditelja i djece) viae odgovara; ato mo~e zadovoljiti njihova o ekivanja u svezi odgojnih i pedagoakih rjeaenja. U zemljama jugoisto ne Europe (ne samo bivae Jugoslavije) pedesetak godina je na sceni vladala pedagoaka i akolska konfekcija. U tih pedesetak godina u mnogim europskim dr~avama na sceni je bio pedagoaki i akolski pluralizam. Pritom se polazilo od pretpostavke: nitko nikad nije domislio model akole (njene unutarnje i vanjske organizacije) s kojim e se svi slo~iti ili koji e se svima svidjeti. Rjeaenje problema je naeno u pedagoakom i akolskom pluralizmu. Mnoge zemlje iz spomenutog regiona su u tom pogledu joa na samom po etku. Uz politi ki pluralizam obvezno idu pedagoaki i akolski pluralizam. To podrazumijeva postojanje i zagovaranje alternativnih akola i razli itih pedagoakih rjeaenja u dr~avnim akolama. Naravno, to podrazumijeva i jednaka prava svih graana jedne dr~ave na izbor pedagoakih rjeaenja za odgoj i obrazovanje vlastite djece. Ovisno o standardu i tradiciji u pojedinim dr~avama je na razli ite na ine rijeaeno financiranje obveznog akolstva u kojem se njeguje akolski i pedagoaki pluralizam. U nekim slu ajevima dr~ava plaa cjelokupni iznos troakova djelovanja neke obvezne ili osnovne akole a u nekima se za alternativne akole tra~i djelomi na participacija od strane roditelja. Standardi europske akolske demokracije podrazumijevaju mogunost roditelja da biraju pedagoaku koncepciju odnosno pedagogiju prema ijim na elima ~ele odgajati i obrazovati svoju djecu, ato uklju uje i pravo izbora da ne upiau djecu niti u jednu od akola s pravom javnosti ve da djecu odgajaju i akoluju u privatnom aran~manu (engl. Home schooling). Takvo je rjeaenje u akolskim propisima postojalo do 1918. godine, a u akolskim zakonima Slovenije, Austrije, Finske ili USA postoji i danas (naravno i u brojnim drugim dr~avama). Neka bitna obilje~ja i filozofija odgoja alternativnih pedagogija Najvei dio politi ara koji donose odluke o obrazovanju su akolovani u vrijeme spomenutog pedagoakog i akolskog jednoumlja odnosno  akolske konfekcije . Svi su morali ii u istu akolu, akolovati se prema istim kurikulumima i nisu mogli niata birati, niti pedagoake koncepcije, niti ud~benike; ak ni akolu u koju e se upisivati jer je regionalna administracija odredila u koju se akolu dijete mora upisati prema mjestu stanovanja. Roditelji koji u takvom obrazovnom sustavu ~ele neki poseban pedagoaki pristup za odgoj svoje djece moraju to tra~iti izvan slu~bene pedagogija koja se dogaa u dr~avnoj akoli. Oni te svoje roditeljske potrebe (i ljudska prava) zadovoljavaju onda u raznim vjerskim, filozofskim i drugim udru~enjima (npr. antropozofske, waldorfske, Sathya Sai, Montessori udruge, zatim razne vjerske zajednice i druge sl.). U praksi spomenutih  konfekcijskih akola utemeljenih na  slu~benoj pedagogiji roditelji akolu shvaaju kao mjesto za ostavljanje djece dok su oni zauzeti radnim obvezama. U akoli dr~avni namjeatenici skrbe za njihovu djecu i odgajaju ih prema na elima i filozofiji dominantne politike. Ako nisu zadovoljni takvom edukacijom roditeljima ostaje da  dopune odgoj svojih najmilijih raznim programima koji se dogaaju u prostorima spomenutih udruga ili vjerskih zajednica, ili pak u obiteljskoj zajednici. Tako su djeca izlo~ena dualnom odgojnom utjecaju: onom koji obavlja dr~avna ustanova i dr~avni namjeatenici i onom koji organiziraju roditelji kao privatni projekt odnosno privatnu obiteljsku ~elju. Meu poznatijim i originalnijim pedagoakim koncepcijama viae od osam desetljea u europskim prostorima djeluju waldorfske akole (od 1919. godine). Zagovornici te pedagogije isti u va~nost ru nog rada i umjetnosti u akolskim programima, te potrebu napuatanja predmetno-satnog sustava ato se zamjenjuje nastavom po epohama. Osim toga, u akolama koje slijede ovu pedagogiju nisu na cijeni ud~benici koje odobrava i propisuje dr~ava te pou avanje uz pomo suvremenih komunikacijskih medija, napose ne u primarnom obrazovanju. U waldorfskim akolama raspored dnevnih aktivnosti slijedi uvijek jednu logiku i ritam dnevnih aktivnosti: glavna epoha (oko 100 minuta ujutro), zatim u enje stranih jezika i/ili umjetni ke aktivnosti, pa ru ni rad i fizi ke aktivnosti, zatim ru ak, pa opet epoha (projekt), naj eae s naglaskom na umjetni ke aktivnosti i ru ni rad). Dakle, raspored u enja i pou avanja na uva~ava potrebe u itelja ve polazi od potreba djeteta. To je mogue jer glavni u itelj u obveznoj akoli organizira sve nastavne aktivnosti iz glavnih predmeta (oko 15 sati nastave nedjeljno). Uz ovu pedagogiju (kao i uz neke druge alternativne) va~no je istaknuti da se o ekuje tijesna suradnja roditelja i u itelja, odnosno da se ista koncepcija odgoja i obrazovanja odvija u akoli i kod kue. To esto nije slu aj kod roditelja koji svoju djecu akoluju u dr~avnim akolama. U Njema koj je u proteklih etvrt stoljea razvijen pokret tzv.dB D ^ ` b ~!!""##%%')v*****++V+X+++++߽ذؖؖؖؖؖ؋|n|n|n|n|n|nhULh jK5B*\phhULh jK0J5B*phhULh jKB*ph hULh~0@hULh jK5 hULh^gFh^gFh jKhULh jK0JhULh jK0J^JjhULh jKU^J hULh jKjhULh jKU^JhULh jK^JhULh jK5^J+df ~#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p# p# $`a$gd jK$a$gd jK$^`a$gd jK $^a$gd jK^gd jKgd jK$a$gd jK̬#%n''())*p#p#p#N p#rp#θmp#Cp#)$$d%d&d'dNOPQa$gd jKgd jK* & F$d%d&d'dNOPQgd jK)$$d%d&d'dNOPQa$gd jK,$dh$d%d&d'dNOPQa$gd jK $`a$gd jK*t*v*R,T,V,,,|049>>>>B0EJdUhm^pp#p#p#Ӯp#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p# p#p#p#$a$gd jK $`a$gd jK^gd jKgd jK&$d%d&d'dNOPQgd jK+++P,R,V,,5577b:t:::>>>0>B>>>>??@@@@VArAHH`RpRRRUUbcccceefffffhftfvfgǸϴϴϴϧϙϧhULh jK0JjhULh jKUjhULh jKUUh~0@hULh~0@5 hULh~0@hULh jK5 hULh jKhULh jK5B*phhULh jK5B*\phhULh jK0J5B*ph5 slobodnih akola (njem. Freie Schule) koje, u pravilu, osnivaju udruge roditelja i u itelja. Te akole naj eae okupljaju izmeu 50 i 150 u enika i obi no imaju organiziranu cjelodnevnu nastavu i boravak s dobro osmialjenom izmjenom aktivnosti (u enje, rad, igra, individualni i grupni rad itd.). U ionice i drugi radni prostori u ovakvim akolama podsjeaju viae na dnevne boravke u veim stanovima negoli na klasi ne akolske prostorije. (vidjeti Freie Schule in Berlin:  HYPERLINK "http://www.hypies.com/fs/fsinhalt.html" http://www.hypies.com/fs/fsinhalt.html ili  HYPERLINK "http://www.paritaet.org/bfas/adressen1.htm - 01.04.2006" http://www.paritaet.org/bfas/adressen1.htm - 01.04.2006.) I roditelji koji daju svoju djecu na akolovanje u slobodne akole nastoje kod kue njegovati isti odgojni stil (sloboda, samostalnost djece, poticanje dje je kreativnosti i sigurnosti itd.). I akole koje slijede pedagoaku koncepciju Marije Montessori zaslu~uju spominjanje u kontekstu razmatranja dnevnog boravka djece u akoli te zadovoljavanja dje jih razvojnih potreba. Originalnost ove pedagogije kako je poznato ogleda se u posebno pripremljenim didakti kim materijalima i posebno ureenoj poticajnoj obrazovnoj sredini za individualno i zajedni ko u enje. I uz ovu pedagogiju se o ekuje tijesna suradnja roditelja i u itelja u svezi odgojnih aktivnosti u akoli i kod kue. Pedagoaka deviza  Pomozi mi da to uradim sam(a)!  treba pratiti svako odgojno nastojanje kod kue i u akoli. Na in akolovanja u iteljica i u itelja te preraspodjela u iteljskih obveza u obveznoj akoli uvjetuje i organiziranje dnevnih rasporeda aktivnosti. Tako, u Finskoj, te u Njema koj (pokrajine Berlin i Brandenburg) imaju aestogodianje trajanje primarnog obrazovanja u kojem zajedni ku nastavu izvode u itelji razredne nastave od prvog do aestog razreda. Ureenje i oprema u ionice  dnevnog boravka U enici primarnog obrazovanja prema klasifikacijama psihologa spadaju u razvojnu etapu koja se ozna ava izrazom  srednjeg djetinjstva . To je doba intenzivnog razvoja u podru ju moralnog, fizi kog i socijalnog razvoja (viae kod: Vasta, R., Haith, M. M. and Miller, A. S. (1998).. Najviae zamjerki tradicionalnoj organizaciji produ~enog boravka upuuju roditelji zbog sli nosti aktivnosti koje se dogaaju nakon zajedni ke redovne nastave te zbog odvijanja tih aktivnosti u istoj obrazovnoj sredini u kojoj su djeca provela dopodnevnu nastavu (Pu~evski, 2001; Seme, 2002). To uo avaju neki u itelji i u iteljice te nastoje za aktivnosti nakon nastave organizirati i urediti prostor prilagoen drugoj vrsti aktivnosti (viae kod: Lovrentjev, 2005a i 2005b). I tu poma~u ideje iz nekih alternativnih pedagogija, a kreativne u iteljice i u itelji u Hrvatskoj najviae inspiracije nalaze u pedagogiji Celestina Freineta, Marije Montessori te projektu Korak po korak koji su ponudili ameri ki stru njaci (vidi: Matijevi, 2001).. Na brojne prigovore roditelja da aktivnosti nakon nastave previae nalikuju na dopodnevne nastavne aktivnosti kreativne u iteljice odgovaraju novim didakti kim scenarijima koji viae uva~avaju dje je razvojne potrebe. Brojne ideje za takve scenarije nude Vesna Krmpoti (1999a, 199b i 2000) i Anamarija Lovrentjev (2005a i 2005b). Zajedni ko u svim tim kreativnim ponudama jeste stavljanje djeteta u srediate dogaanja, te izmjena razli itih aktivnosti koje se odnose na kognitivno, afektivno i motori ko u enje i razvoj. Privatne inicijative i privatni projekti U Hrvatskoj kao i u mnogim drugim dr~avama srednje Europe na sceni je stalno smanjenje populacije odnosno broja djece koja su akolski obveznici. Broj akolskih obveznika se u zadnjih deset godina u Hrvatskoj smanjio za 5000 djece, ato iznosi oko 200 razrednih odjeljenja. Demografski stru njaci najavljuju takav trend i u iduim godinama. Paralelno s tom pojavom, graani posti~u sve viai ~ivotni standard i spremni su sve viae ulagati u vlastitu djecu. To su prepoznali neki privatni poduzetnici, a i brojni u itelji i u iteljice koji nisu dobili posao u dr~avnim akolama su tu vidjeli svoju aansu. U zadnjih desetak godina u Hrvatskoj se na pedagoakom i akolskom tr~iatu javljaju razne alternativne i privatne ustanove koje nude originalne programe za vrijeme kada djeca nisu na nastavi. Tu su razni individualni programi, od uvanja djece u kui i njihovo odvoenje /dovoenje u i iz akole, te pru~anje pomoi kod u enja i izrade domae zadae. Neke od tih ponuda sadr~e i dodatne kursove i aktivnosti iz podru ja stranih jezika, glazbe i fizi kih aktivnosti. Najrazvijeniji i najcjelovitiji program nudi Privatna osnovna akola Kreativni razvoj u Zagrebu koja nudi cjelovit program u vremenu od 8 do 17 sati, koji uklju uje osnovni program obvezne dr~avne akole, pet sati u enja prvog stranog jezika od prvog razreda, te brojne umjetni ke i sportske aktivnosti. Roditelji trebaju samo djecu dovesti u akolu izmeu 8 i pola 9, te doi po njih izmeu 16 i 30 i 17 sati. Prilog 3 Privatna ustanova LINigra, Zagreb (  HYPERLINK "http://www.linigra.hr/" http://www.linigra.hr/ ) Organiziramo boravak djece u akoli prije i poslije redovite nastave s mogunoau prijevoza od kue do akole Smjeataj se organizira od 7 sati ujutro do po etka nastave ili nakon redovne nastave do 17 sati Vrijeme koje djeca provedu ovdje je organizirano: - u enje - pisanje zadae - u enje stranih jezika - sviranje instrumenata - igranje edukativnih igara - sudjelovanje u kreativnim radionicama U sklopu boravka organiziran je topli obrok. Zaklju ak U prethodnoj analizi se mo~e vidjeti kako vrijeme na po etku ovog milenija uvjetuje nova rjeaenja za organizirani boravak u akoli te izbor rasporeda aktivnosti u enika u primarnom razdoblju obveznog obrazovanja. Tradicionalno shvaanje akole kao mjesta gdje djeca dolaze samo po instruktivnu pomo od u itelja i u iteljica je davno pre~ivljen i prevladan. `kola postaje mjesto koje predstavlja samo jednu kariku u cjelo~ivotnom u enju i cjelovitom odgoju kojem je izlo~ena svaka mlada jedinka. Danas, viae nego ikad ranije, o ekuje se tijesna suradnja roditelja i institucija koje organiziraju odgoj i obrazovanje mladih u doba srednjeg djetinjstva. Privatne i alternativne akole i druge ustanove javljaju se kao zapa~ena konkurencija ustanovama koje organizira i financira dr~ava. Roditelji su spremni sve viae izdvajati dodatna nov ana sredstva za razne programe neformalnog obrazovanja i odgoja, pored obveznog boravka u dr~avnim akolama ili drugim akolama s pravom javnosti. Privatne ustanove, napose one koje nude neke originalne pedagoake projekte sna~no konkuriraju dr~avnim akolama i tradicionalnim programima produ~enog boravka. Literatura: Krmpoti, V. (1999a), Vrline ispravnoga ponaaanja. Beograd: Publikum, 934 str. Krmpoti, V. (1999b), Vrline ljubavi. Beograd: Publikum. 568 str. Krmpoti, V. (2000), Vrline mira. Beograd. Publikum, 872 str. Lovrentjev, A. (2005a), `kola koja voli mene 1. Zagreb: DiVi , 191 str. Lovrentjev, A. (2005b), `kola koja voli mene 2. Zagreb: DiVi , 134 str. Matijevi, M. (2001), Alternativne akole. Zagreb: Tipex, 203 str. Pu~evski, V. (2002), `kola otvorenih vrata. Jastrebarsko: Naklada Slap., 337 str. Seme, Z. (2001), Problemi u organizaciji produ~enog boravka. Zbornik U iteljske akademije u Zagrebu. Vol. 3, No 1, str. 363-370. Vasta, R., Haith, M. M. and Miller, A. S. (1998), Dje ja psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap, 752 str. ALTERNATIVE PEDAGOGIES AND STUDENTS STAY IN SCHOOL Prof Milan Matijevi, DSc University of Zagreb Faculty of Teacher Education Zagreb  HYPERLINK "mailto:Milan.matijevic@zg.t-com.hr" milan.matijevic@zg.t-com.hr Summary In the countries that emerged in the territory of former Yugoslavia, it is generally considered that elementary schools work in two shifts. This implies a system where two class departments share the same classroom. However, in EU Member States, instruction in schools is mainly organised in only one shift, which means that the didactical solutions for the organisation of this type of instruction are different from those applied in Southeast European countries. In Finland, for example, work is organised in one shift. Every full hour marks the beginning of a new subject lesson, with a ten to fifteen minute recesses in between lessons. In Europe, there are a large number of Waldorf schools where teaching is organised in epochs, so that cognitive, affective and motor activities interchange by following particular psychological rhythms and didactical logic. This means that the activities are planned at certain periods of the day to coincide with the natural rhythm of life of children of a particular age. A similar logic is also applied by those teachers who follow the pedagogical ideas of Maria Montessori. The followers of the pedagogical school of Clestin Freinet also offer useful ideas for the organisation of the students daily activities in compulsory school. The author recommends that the didactical solutions for organising activities for students in elementary school should not be sought in the didactical system of work in two shifts, but in the prospect of a whole-day stay in school, where the children can fulfil their development needs to learn, work, move about and play. The teacher education model and competences acquired by teachers, which are related to the primary and lower secondary stage of compulsory education, have a great effect on the didactical model of organising whole-day activities. Key words: basic education, primary education, alternative pedagogies, students' stey in school     PAGE  PAGE 7 gggrgtgjk~kTonobppt,t|$}d~v~Tb.FV؄8FNPR~ʉ(,:dvRֹ֨֏hULh jK^JhULh jK5^JhULh jKB*CJaJph hULh jKB*CJ\aJphjYhULh jKUhULh jK5 hULh~0@ hULh jKhULh jK0JjhULh jKUjhULh jKU4^p`pbppprvxP{|||$}&}ցvp#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#)$$d%d&d'dNOPQa$gd jK $`a$gd jK`gd jKgd jK$a$gd jK:p#p#sp#up#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p# $`a$gd jK$a$gd jK`gd jKgd jK-dd$d%d&d'dNOPQ[$\$gd jK&$d%d&d'dNOPQgd jK:<LNޘfh RTp#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#$a$gd jK$a$gd jKgd jK@B\^`~ ʬ̬άҬԬجڬެ Ǿ⺳h~0@0JmHnHu hUL0JjhUL0JUhULjhULU hULh wh^gFhULh jK0JhULh jK0J^Jj*hULh jKU^J hULh jKhULh jK^JjhULh jKU^J# ̬ЬҬ֬جܬެp#p#p#p#p#p#h]hgd &`#$gdULgd jK $`a$gd jK,1h. A!"#$% DyK Milan.matijevic@zg.t-com.hryK Fmailto:Milan.matijevic@zg.t-com.hrDyK 'http://www.hypies.com/fs/fsinhalt.htmlyK Nhttp://www.hypies.com/fs/fsinhalt.htmlUDyK 8http://www.paritaet.org/bfas/adressen1.htm - 01.04.2006yK phttp://www.paritaet.org/bfas/adressen1.htm - 01.04.2006DyK http://www.linigra.hr/yK .http://www.linigra.hr/DyK Milan.matijevic@zg.t-com.hryK Fmailto:Milan.matijevic@zg.t-com.hr@@@ jKNormalCJ_HaJmHsHtH>A@> Zadani font odlomkaViV Obi na tablica4 l4a .k. Bez popisa6U@6 jK Hiperveza >*B*phF^@F jKStandard (Web)dd[$\$0W@0 jK Naglaaeno5\8 @"8 Podno~je  p#2)@12  Broj stranice}L "& "& "& "& "& "& "&a > $3i>C}L423Mcw~ PNOg :;)*+ST>X  OPW!&l*, .!.".O.P.j/E1P23X4Y4Z4446988E:F:O::;m<n<o<y<z<i>@@@@JAKAAAAABB`BaBBBBByCzCCDD5DJDgDnDDDDDDLGIKKWLYLZL\L]L_L`LbLcLlLmLnLyLzL{L~L0000000000000000000000000 000000000000000p00p00000p000p0p0p00p00p0p0 000p0p0p00000p0p0p0p000p0p0p0 0080p0p0p0p0p000p0p000p0 00 00 00 00p0p0p0p0p0p0p00p0p000000 0 0 0 0 0 0 0 0!000000 $$$'+g+0W[#*^p:,./XYZ\-~(($)+)r))s:::nDDD}LXXXXX  '!!8@0(  B S  ? A| A|A| 4 A| t A| A|  A|4 A| t A| A| A| 4 A|t A|  5D5DCDgDgDEEFFOGKIKIUI~L    ?DIDIDmDmD E EFFUGQIeIeI~L  Z *urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags PlaceNamehttp://www.5iantlavalamp.com/Z *urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags PlaceTypehttp://www.5iantlavalamp.com/_*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagscountry-regionhttp://www.5iantlavalamp.com/h *urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsCity0http://www.5iamas-microsoft-com:office:smarttagsV *urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplacehttp://www.5iantlavalamp.com/    ]DfDgDmDDDDDDDDKGLGoGpGGGIIKK1L2L>LFLHLLLOLVLWL~L13LMbcvw} OPMOf g  9;(+RT=>WX  NPV!W!&&k*l*,,.".N.P.i/j/D1E1O2P233W4Z44466889888D:F:N:O:::;;l<o<x<z<h>i>@@@@IAKAAAAABB_BaBBBBBxCzCCCDD4D5DIDJDfDgDmDDDDDDKGLGIIKKVLWL~LN h o 1:lv !PWYcjsd m m 0%8%F%G%&&''''''((++--00#5,56"66677]8d899>>>>>>KWL~LWL~L MatijevicMb7#`*6 hh^h`CJOJQJo(88^8`CJOJQJo(o^`CJOJQJo(  ^ `CJOJQJo(  ^ `CJOJQJo(xx^x`CJOJQJo(HH^H`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(b7#I ~0@^gF jK wv UL@fDfDxifDfDd&}L@@@(@*@:@>@@@bUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial?5 z Courier New;Wingdings"q7d @'d @'!r4d0L0L3QHX)? jK1ALTERNATIVNE PEDAGOGIJE I BORAVAK U ENIKA U `KOLI KORISNIK1 MatijevicM Oh+'0  0< X d p|2ALTERNATIVNE PEDAGOGIJE I BORAVAK UENIKA U KOLI0LTE KORISNIK1NEORIORINormalK MatijevicME4tiMicrosoft Word 10.0@NZ@H V@CVd @՜.+,D՜.+,h hp|  0o'0LA 2ALTERNATIVNE PEDAGOGIJE I BORAVAK UENIKA U KOLI2ALTERNATIVNE PEDAGOGIJE I BORAVAK UENIKA U KOLI NaslovTitle 8@ _PID_HLINKSA]! #mailto:Milan.matijevic@zg.t-com.hr~h http://www.linigra.hr/0j8http://www.paritaet.org/bfas/adressen1.htm - 01.04.2006yv'http://www.hypies.com/fs/fsinhalt.html]!#mailto:Milan.matijevic@zg.t-com.hr  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]_`abcdeghijklmnopqrstuvwxy{|}~Root Entry FVData ^1Tablefz'WordDocument.SummaryInformation(zDocumentSummaryInformation8CompObjk  FDokument Microsoft Worda MSWordDocWord.Document.89q