Naslov
Kvaliteta života mladih: odgovornost zajednice i/ili obitelji
(Youth quality of life: responsibility of society and/or families)

Autori
Bouillet, Dejana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Mladi između želja i mogućnosti: Položaj, problemi i potrebe mladih Zagrebačke županije

Urednik/ci
Ilišin, Vlasta

Izdavač
Institut za društvena istraživanja

Grad
Zagreb

Godina
2006

Raspon stranica
27-92

ISBN
953-6218-30-5

Ključne riječi
mladi, kvaliteta života, obitelj
(youth, quality of life, family)

Sažetak
Rad je dio znanstvenog projekta Položaj, problemi i potrebe mladih Zagrebačke županije. Kvaliteta života mladih ispitana je kroz strukturu obitelji, stambene prilike, radni status mladih i članova njihovih obitelji, prihode kućanstava, kvalitetu međuljudskih odnosa i dostupnost sadržaja sekundarne socijalne mreže u lokalnim zajednicama. Rezultati istraživanja su pokazali da u Zagrebačkoj županiji još uvijek znatno dominiraju tradicionalne obiteljske strukture (zajednički život oba roditelja i iznadprosječna zastupljenost četveročlanih i višečlanih kućanstava), što je popraćeno nižom participacijom žena na tržištu rada, bilo da se radi o samim ispitanicima ili njihovim majkama. Bjelodano je, međutim, da će s višim stupnjem urbaniziranosti svih (pa i seoskih) sredina i s višom razinom obrazovanja mladih biti sve više malobrojnih kućanstava i obitelji s malim brojem djece. Analize su nedvojbeno potvrdile da mlade Zagrebačke županije, poput mladih u Hrvatskoj i većini europskih zemalja, karakterizira fenomen produljene mladosti koji se ogleda u sve kasnijem osamostaljivanju, stupanju u brak i preuzimanju roditeljske uloge. Takav se trend dodatno podržava uvjetima u socijalnom okruženju mladih, što se ogleda u brojnim teškoćama s kojima se, na putu osamostaljivanja, suočavaju (npr. nezaposlenost mladih roditelja, život u skučenom stambenom prostoru ili zajednički život s roditeljima nakon osnivanja bračne zajednice i dr.). Ukratko, materijalna kvaliteta života mladih najviše ovisi o mogućnostima njihovih roditelja, a one su, prema mnogim indikatorima, uglavnom prosječne (obiteljski prihodi, financijski problemi u obitelji) ili blago iznadprosječne (veličina stambenog prostora, opremljenost stambenog prostora). Ispodprosječna materijalna kvaliteta života karakterizira desetinu mladih koji žive u uvjetima siromaštva i neprimjerenim stambenim prostorima, a dio njih je osnovalo bračnu zajednicu i ima vlastitu djecu. Utvrđeno je da poboljšanju njihovih materijalnih prilika najviše pridonosi zapošljavanje. Pritom nije osobito važno da li se mladi zapošljavaju sa završenom srednjom, višom ili visokom stručnom spremom, ali je važno da ostanu živjeti u roditeljskom domu. Dobiveni su rezultati skrenuli pozornost na manju skupinu mladih čije obitelji nisu u mogućnosti udovoljiti njihovim osnovnim i razvojnim potrebama, a koje iziskuju pojačane mjere socijalne zaštite i/ili olakšavanje pristupa tržištu rada. Ekonomski činitelji procesa osamostaljivanja mladih, naime, u brojnim su se analizama potvrdili kao okolnosti koje značajno otežavaju taj proces. Unatoč izrazitoj ovisnosti mladih o roditeljima i njihovim primanjima (radi vrlo slabe društvene potpore njihovom školovanju u obliku stipendija i slabe participacije mladih na tržištu rada u vidu povremenog zapošljavanja), gotovo trećina njih je s članovima svoje obitelji slabo povezana te ne iskazuje zadovoljstvo obiteljskim odnosima. U tom je pogledu važno naglasiti da oni koji su nezadovoljni odnosima s članovima obitelji ujedno znatno češće izražavaju nezadovoljstvo ili ravnodušnost prijateljskim odnosima, nezadovoljni su rezidencijalnim statusom, mjesto u kojem žive ocjenjuju neprivlačnim za život mladih i sa susjedima uglavnom ne komuniciraju. Drugim riječima, utvrđeno je da poboljšanje u jednom indikatoru nematerijalne kvalitete života pridonosi poboljšanju ukupnog zadovoljstva mladih. Mjestom gdje žive osobito su nezadovoljni mladi iz sjedišta općina i sela, koji svoja naselja ujedno procjenjuju neprivlačnima za život mladih. Utvrđeno je da na zadovoljstvo rezidencijalnim statusom značajno utječe mobilnost i dostupnost odgojno-obrazovnih ustanova, javnih službi i ustanova, sadržaja za provođenje slobodnoga vremena te komercijalnih i komunikacijskih usluga. Sve navedeno znatno je manje dostupno mladima iz ruralnih sredina, a određeni sadržaji nedostaju i u sjedištima općina. Prema tome, njihovu bi zadovoljstvu znatno pridonijelo omogućavanje dobre komunikacije u mreži naselja, kako bi postojeći i budući sadržaji bili dostupni svima, a ne samo onima koji žive u urbanim sredinama. Rezultati istraživanja su pokazali da u Zagrebačkoj županiji još uvijek znatno dominiraju tradicionalne obiteljske strukture (zajednički život oba roditelja i iznadprosječna zastupljenost četveročlanih i višečlanih kućanstava), što je popraćeno nižom participacijom žena na tržištu rada, bilo da se radi o samim ispitanicima ili njihovim majkama. Bjelodano je, međutim, da će s višim stupnjem urbaniziranosti svih (pa i seoskih) sredina i s višom razinom obrazovanja mladih biti sve više malobrojnih kućanstava i obitelji s malim brojem djece. Ukratko, rezultati istraživanja potvrdili su hipoteze kojima smo pretpostavili da kvaliteta života mladih u Zagrebačkoj županiji ovisi o njihovim socijalnim obilježjima te da je njihovo zadovoljstvo rezidencijalnim statusom značajno uvjetovano socijalnim uvjetima života.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA