Naslov
Osnovna obilježja europske perivojne arhitekture kraja 20. stoljeća - Analiza odabranih primjera
(Main characteristics of European landscape architecture at the end of the 20th Century - Analysis of selected examples)

Autori
Božić, Nikša

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Istraživanja o prostoru - ReseArch Space / Jurković, Sonja ; Božić, Nikša ; Gašparović, Sanja - Zagreb : Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2006, 193-204

Skup
Znanstveni kolokvij "Istraživanja o prostoru" (Poslijediplomski znanstveni studij "Prostorno planiranje, urbanizam i parkovna arhitektura"

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 16.01.2006

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Perivojna arhitektura; Urbane preobrazbe; Javni gradski prostori; Europa
(Landscape architecture; Urban transformations; Public urban space; Europe)

Sažetak
U radu se, kroz analizu deset odabranih perivoja, analiziraju osnovna obilježja suvremene europske perivojne arhitekture. U posljednja dva desetljeća 20. stoljeća perivojna arhitektura u Europi doživjela je svojevrsnu renesansu, a nova uloga prenosi se i u novo tisućljeće. Novi pristup rezultat je kritike modernističkog pristupa planiranju, oblikovanja grada ne isključivo za automobile, fokusiranja interesa na gradske prostore, ekološkog pristupa planiranju te novih aktera u procesu oblikovanja gradskih prostora. U europskim perivojima kraja dvadesetog stoljeća tradicionalne uloge perivoja – ekološka, socijalna i oblikovno-umjetnička konačno su stavljene u ravnotežu bez zanemarivanja jedne ili više njih. Tradicionalne uloge nadopunjene su novim ulogama perivoja kao alata u procesu preobrazbi gradskih prostora. Suvremena perivojna arhitektura osvaja nove prostore, nekada većinom zanemarene prostore dalekih periferija, ne-mjesta ili područja nekadašnje industrije. Pri oblikovanju javnih prostora jača uloga arhitekata što rezultira ponovnim jačanjem njihove oblikovno-umjetničke komponente. Dok se od modernizma uzimaju svi pozitivni elementi (socijalna uloga perivoja, perivoji kao neizostavni dio urbanističkog planiranja te ekološka ulogu perivojnih prostora) nadopunjavanja idu u smjeru korekcije oblikovnih principa pri čemu se apstrakcija modernističkog oblikovanja zamjenjuje atraktivnim oblikovnim izričajem kasne moderne. Vrijeme nakon modernizma donosi i nove aktere u procesima oblikovanja javnih prostora: privatni kapital kao novi investitor te lokalne zajednice, nevladine i neformalne udruge građana kao poticatelji preobrazbi. Suvremeni perivoji dobivaju pažljivo razrađene programe, a često skrivaju poruke i značenja što ponekad ide i tako daleko da se korisnika potiče na društvenu angažiranost ili korigiranje uvriježenih stavova.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam

POVEZANOST RADA