Naslov
Produkcija biomase u klonskim testovima stablastih vrba na marginalnim staništima u Hrvatskoj
(Biomass production in willow clonal tests on marginal sites in Croatia)

Autori
Bogdan, Saša ; Kajba, Davorin ; Katičić, Ida

Izvornik
Glasnik za šumske pokuse (0352-3861) Posebno izdanje (2006), 5; 261-275

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
klonovi stablastih vrba; kulture kratkih ophodnji; oplemenjivanje
(arborescent willow clones; short rotation crops; breeding;)

Sažetak
Test s klonovima bijele vrbe osnovan je u ožujku 1999. godine na lokalitetu Dravica (Šumarija Darda), a test s klonovima dobivenim različitim kombinacijama križanja kineske i bijele vrbe osnovan je 2002. godine na lokalitetu Plešćice (Šumarija Čazma). Navedeni testovi osnovani su prema eksperimentalnom dizajnu blok sustava sa slučajnim rasporedom klonova u nekoliko ponavljanja. U dobi od 2/3 godine (u oba testa), te 2/5 i 2/7 godina (u klonskom testu Darda) izmjereni su prsni promjeri, utvrđeno je preživljavanje i broj izbojaka po pojedinom korijenu, a kombinacijom tzv. destruktivne i nedestruktivne metode procijenjena je suha biomasa svakog pojedinog dvogodišnjeg izbojka. Produkcija biomase klonova po hektaru procijenjena je s obzirom na srednju vrijednost suhe drvne mase izbojaka, preživljavanje, broj rameta po ha i prosječan broj izbojaka po korijenu. Analizom varijance testirano je postojanje statistički značajnih razlika između klonova, a korelacijskom analizom ispitana je povezanost između njihove izbojne snage tj. broja izbojaka po pojedinom korijenu i ukupne produkcije biomase. U klonskom testu Dravica koji je istraživan u tri sukcesivne dvogodišnje ophodnje, uočen je trend porasta produkcije biomase na jedinici površine. Isti trend pokazao je i prosječan broj izbojaka po pojedinom korijenu. Preživljavanje je, kako je i očekivano, pokazalo trend pada sa starošću testa, ali su klonovi iskazali značajne razlike u intenzitetu tog pada. Prosječna produkcija suhe biomase svih istraživanih klonova iznosila je kod dobi od 2/7 godina 9.3 tona po hektaru. Najveću produkciju imali su klonovi 'B44', 'V093' i 'V052' (17.5, 13.7 odnosno 12.2 t/ha). Navedeni klonovi pokazali su specifičnu adaptiranost na ispitivano stanište i uvjete razvoja kroz preživljavanje i izbojnu snagu. U klonskom testu Čazma prosječna produkcija biomase po jedinici površine iznosila je 5.6 t/ha, što je značajno više u odnosu na produkciju koja je dobivena u testu Dravica kod iste dobi. Viša produkcija može se djelomično objasniti kvalitetnijim stanišnim prilikama na plohi Čazma. Najvišu produkciju biomase, kao i najveću prilagođenost testnim uvjetima pokazali su klonovi nastali kombinacijama križanja u kojima je kineska vrba bila ženski roditelj, dok je muški roditelj bila bijela vrba (S. matsudana × S. alba), odnosno u kojima je muški roditelj nepoznat (S. matsudana × nep.). Povratni križanci kineske i bijele vrbe sa kineskom vrbom [S. matsudana × (S. matsudana × S. alba)] imali su ispodprosječnu produkciju biomase, kao i klonovi domaće bijele vrbe i trispecies križanac Salix ×savensis Trinajstić et Krstinić, hybr. nov. Ovi rezultati ukazuju na značajan potencijal kineske vrbe za daljnje oplemenjivanje s ciljem povećanja produkcije biomase u kratkim ophodnjama.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA