Naslov
Srpska politika u Banovini Hrvatskoj
(Politics of Serbs in Banovina Hrvatska)

Autori
Regan, Krešimir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
20.07

Godina
2006

Stranica
376.

Mentor
Maticka, Marijan

Ključne riječi
Srbi; Banovina Hrvatska; političke stranke
(Srbs; Banovina Hrvatska; political partias)

Sažetak
U ovom je radu analizirano političko djelovanje srpskih stranaka, udruga građana i Srpske pravoslavne crkve tijekom nastanka i razvoja Banovine Hrvatske od 26. kolovoza 1939. do 10. travnja 1941. Pritom su analizom obuhvaćane sve relevantne srpske političke stranke i udruge građana te Srpska pravoslavna crkva, koje su bitno određivale politička stajališta banovinskih Srba. Tijekom istraživanja pokazalo se: prvo, da su uspostavu Banovine Hrvatske Srbi dočekali potpuno politički razjedinjeni na brojne stranke ; drugo, da su srpsku politiku u Banovini Hrvatskoj kreirali političke stranke SDS i JRZ, društvo &laquo ; Krajina&raquo ; i SKK-a te Srpska pravoslavna crkva ; treće, da su SDS i JRZ djelovale na programu pretvorbe Kraljevine Jugoslavije iz unitarne države u složenu državu, koju bi činile hrvatska, srpska i slovenska političko-teritorijalna jedinica, dok su društvo &laquo ; Krajina&raquo ; i SKK-a djelovali na programu stvaranja velike Srbije u Kraljevini Jugoslaviji pod parolom &laquo ; Srbi na okup&raquo ; ; četvrto, da je SDS uz potporu HSS-a i dijela svećenstva Srpske pravoslavne crkve iskoristio političku razjedinjenost banovinskih Srba za potpuno političko uništenje gotovo svih ostalih srpskih stranaka u Banovini Hrvatskoj. To se uništenje provodilo otpuštanjem, premještanjem i umirovljenjem članova i pristaša konkurentskih stranaka iz svih tijela Banske Vlasti Banovine Hrvatske te fizičkim zlostavljanjem njihovih članova i pristaša od strane pripadnika HSS-ovske Hrvatske seljačke i građanske zaštite. Zlostavljanju Hrvatske seljačke i građanske zaštite najviše su bili izloženi članovi Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije ; peto, da su politički zrakoprazan prostor nastao uništenjem SDS-ovskih političkih konkurenata iskoristili društva &laquo ; Krajina&raquo ; i SKK koja su pod parolom &laquo ; Srbi na okup&raquo ; okupili njihove bivše članove i simpatizere te uz potporu dijela svećenstva Srpske pravoslavne crkve pokrenuli političku akciju koja je za cilj imala odvajanje Bosanske Posavine, Slavonije, Banovine, Korduna, Like, Dalmacije, Hercegovine te dijela srednje Bosne od Banovine Hrvatske, kao i te pripojenje tih krajeva velikoj Srbiji ; šesto, da su sve akcije tih društava među banovinskim Srbima bile osmišljavane i vođene iz Beograda ; sedmo, da je taj protubanovinski i protusporazumski pokret pod parolom &laquo ; Srbi na okup&raquo ; vodila srpska intelektualna, politička i gospodarska elita ; osmo, da je HSS od dolaska na vlast u Banovini Hrvatskoj radio na preustroju Hrvatske seljačke i građanske zaštite radi pretvorbe tih naoružanih poluvojnih odreda HSS-a u regularnu i legalnu vojsku Banovine Hrvatske ; deveto, da su društva &laquo ; Krajina&raquo ; i SKK na taj proces odgovorila stvaranjem vlastitih oružanih postrojbi, čije su jezgre tvorile četničke organizacije s područja bivše Savske i Primorske banovine ; deseto, da se društvo SKK uspjelo tijekom druge polovice godine 1940. nametnuti kao politički vođa gotovo svim velikosrpski politički orijentiranim Srbima u Kraljevini Jugoslaviji i Banovini Hrvatskoj ; jedanaesto, da je SKK početkom godine 1941. postao toliko politički jak da je aktivno sudjelovao u državnome udaru 27. ožujka 1941. s nakanom da, među ostalim, ukine Banovinu Hrvatsku ili da joj znatno ograniči autonomiju ; i, dvanaesto, da su nosioci srpske velikodržavne ideje nakon stupanja na vlast u Kraljevini Jugoslaviji državnim udarom 27. ožujka 1941. morali za političku potporu SDKa- novoj vladi uoći njemačke, talijanske, mađarske i bugarske agresije na Kraljevinu Jugoslaviju ne samo potvrditi teritorij i političku autonomiju Banovini Hrvatskoj prema slovu Sporazuma Cvetković-Maček nego i pristati na povećanje te autonomije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA