Pregled bibliografske jedinice broj: 259874
Decentralizacija kurikuluma i jačanje autonomije škola: uloga ravnatelja
Decentralizacija kurikuluma i jačanje autonomije škola: uloga ravnatelja // Nacionalni kurikulum za obvezno obrazovanje u Hrvatskoj: različite perspektive / Baranović, Branislava (ur.).
Zagreb: Institut za društvena istraživanja, 2006. str. 259-299
CROSBI ID: 259874 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Decentralizacija kurikuluma i jačanje autonomije škola: uloga ravnatelja
(Decentralising the curriculum and strengthening school autonomy: the role of the headteacher)
Autori
Puzić, Saša
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Nacionalni kurikulum za obvezno obrazovanje u Hrvatskoj: različite perspektive
Urednik/ci
Baranović, Branislava
Izdavač
Institut za društvena istraživanja
Grad
Zagreb
Godina
2006
Raspon stranica
259-299
ISBN
953-6218-28-3
Ključne riječi
kurikulum, autonomija škola, ravnatelji, školski menadžment, stručno-pedagoško vođenje škola
(curriculum, school autonomy, headteachers, school management, school leadership)
Sažetak
Poglavlje Decentralizacija kurikuluma i jačanje školske autonomije: uloga ravnatelja prikazuje mišljenje ravnatelja osnovnih škola u Hrvatskoj o djelokrugu svoga rada, te o promjenama postojećih nastavnih programa za obvezno obrazovanje. Mišljenja ravnatelja analiziraju se u kontekstu trendova prema povećanju autonomije škola i decentralizaciji kurikuluma. Analizirani podaci pokazuju da su mišljenja ravnatelja hrvatskih osnovnih škola velikim dijelom sukladna razvoju prema jačanju školske autonomije i decentralizaciji kurikuluma, odnosno da značajan dio elemenata decentraliziranoga školskog menadžmenta i instrukcijskog/transformacijskog vodstva nalazi svoj odjek u iskustvima i mišljenjima hrvatskih ravnatelja. S tim u vezi se, primjerice, mogu navesti mnogobrojne postojeće inicijative u području samostalnog financiranja škola (kao važne komponente decentraliziranoga školskog menadžmenta), prijedlozi koji idu za naglašenijom školskom profilacijom postojećih (nacionalnih) programskih okvira, te odgovori koji ukazuju na razmjerno dobre suradničke odnose između ravnatelja i nastavnog osoblja u školi. Potonje je mišljenje važno naglasiti, jer je razvoj kurikulumske kulture u školi ovisan upravo o promjenama tzv. « drugoga reda» , u sklopu kojih ravnatelj promiče sposobnosti nastavnog osoblja u cilju njihova većeg utjecaja na podizanje kvalitete nastave i kurikuluma. U tom smislu ističemo i odgovore ravnatelja o potrebi sudjelovanja nastavnika i ravnatelja u organizaciji nastave i izradi nastavnih programa.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija, Pedagogija
POVEZANOST RADA