Pregled bibliografske jedinice broj: 259551
Posljedice rata kao potencijalna opasnost za ekosustav krškog dijela Hrvatske
Posljedice rata kao potencijalna opasnost za ekosustav krškog dijela Hrvatske // Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 57 (2006), 3; 275-288 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 259551 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Posljedice rata kao potencijalna opasnost za
ekosustav krškog dijela Hrvatske
(War Consequences as the Potential Hazard for the
Croatian Karstic Ecosystem)
Autori
Picer, Mladen ; Picer, Nena ; Čalić, Violeta ; Hodak Kobasić, Vedranka ; Cencič Kodba, Zdenka
Izvornik
Arhiv za higijenu rada i toksikologiju (0004-1254) 57
(2006), 3;
275-288
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
ekosustav ; Hrvatska ; krš ; organohalogenirane otrovne tvari ; poliklorirani bifenili ; projekt APOPSBAL ; sedimenti ; trafostanice ; vodeni organizmi
(APOPSBAL project ; aquatic organisms ; Croatia ; ecosystem ; electric transformer stations ; karst ; organohalogenated toxicants ; polychlorinated biphenyls ; sediments)
Sažetak
Tijekom nedavnog rata krško područje Hrvatske bilo je ugroženo opasnim otpadom pa zahtijeva osobitu pažnju zbog izuzetne ekološke osjetljivosti. Postoje čvrste naznake da su različita organska zagađivala dospjela u okoliš. Također se pretpostavlja da je ulje koje sadržava poliklorirane bifenile (PCB) proliveno na nekoliko lokacija. Nakon prodiranja u okolinu, ovi se spojevi brzo apsorbiraju u tlu, sedimentu ili se bioakumuliraju u organizmima vodenog ekosustava. Uzimajući u obzir lokacije uništenih trafostanica u Zadru, Bilicama i Dubrovniku, postojala su nagađanja o daljnjem prodiranju organohalogeniranih otrovnih tvari i potencijalnoj ugroženosti Vranskog jezera te obalnog mora oko Zadra, Šibenika i dubrovačkog područja. Sedimenti i neki vodeni organizmi skupljeni su sa spomenutih područja i analizirani. Rezultati su pokazali da ne postoji značajna zagađenost, odnosno nisu utvrđene visoke razine ovih zagađivala u područjima Vranskog jezera, grada Šibenika i Dubrovnika (lokacija Petka), dok je u zaljevu Mikulandra blizu Šibenika, Rijeci Dubrovačkoj, Brodanovu i Marini blizu Vruljice u Zadru, opažena značajno viša razina PCB-a. Iz tih razloga tijekom 2002. do 2005. godine vršena su mnogobrojna uzorkovanja i analiza ovih spojeva u zraku, zemljištu, sedimentima i organizmima zadarskog i dubrovačkog područja unutar projekta APOPSBAL koji je financirala Europska komisija. Rezultati ovih istraživanja prikazani su u ovome radu.
Izvorni jezik
Engleski
Znanstvena područja
Geologija, Kemija
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus
- MEDLINE
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Biological Abstracts
- Excerpta Medica
- Medline/PubMed
