Pregled bibliografske jedinice broj: 259394
Psihološke metode procjene djeteta koje ne progovara u očekivano vrijeme
Psihološke metode procjene djeteta koje ne progovara u očekivano vrijeme // Rana intervencija u djece s jezično-govornim teškoćama : zbornik sažetaka 2. interdisciplinarnog simpozija o ranom razvoju i komunikaciji / Ljubešić, Marta ; Rogić, Maja (ur.).
Zagreb: Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2006. str. 24-24 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 259394 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Psihološke metode procjene djeteta koje ne progovara u očekivano vrijeme
(Psychological methods of assessing a child whith language delay)
Autori
Kralj, Tamara ; Šimleša, Sanja ; Sekušak-Galešev, Snježana ; Ljubešić, Marta
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
Rana intervencija u djece s jezično-govornim teškoćama : zbornik sažetaka 2. interdisciplinarnog simpozija o ranom razvoju i komunikaciji
/ Ljubešić, Marta ; Rogić, Maja - Zagreb : Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2006, 24-24
ISBN
953-6418-56-8
Skup
Interdisciplinarni simpozij o ranom razvoju i komunikaciji (2 ; 2006)
Mjesto i datum
Preko, Hrvatska; Zadar, Hrvatska, 29.06.2006. - 01.07.2006
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
psihološke metode procjene djeteta; atipični jezični razvoj
(psychological methods of assessing a child; atypical language development)
Sažetak
Suvremeni psihološki pristup procjeni se promijenio s obzirom na nove spoznaje o jezičnom razvoju i procesima koji ga oblikuju. On nadilazi utvrđivanje verbalnog i neverbalnog kvocijenta te obuhvaća procjenu različitih kognitivnih sposobnosti, socijalnu kogniciju, igru i primjeren način saopćavanja rezultata roditeljima. U radu će biti prikazan pregled psiholoških mjernih instrumenata i postupaka koje psiholozi u Centru za rehabilitaciju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta koriste prilikom procjene razvojnog statusa djeteta predškolske dobi (0-6 godina). Budući da se u radu često susreću s djecom koja odstupaju od očekivanog obrasca jezično-govornog razvoja, bitno je u svrhu diferencijalne dijagnostike utvrditi različite aspekte spoznajnog, socijalnog i komunikacijskog funkcioniranja djeteta. Najčešće primjenjivani instrumenti za procjenu psihomotornog i intelektualnog razvoja djeteta su Razvojni test Čuturić i Bayley ljestvice dječjeg razvoja, te WPPSI-III (The Wechsler Preschool and Primary Scale of Intelligence -Third Edition). Ukoliko ne radi u timu s logopedom, za procjenu jezičnog razumijevanja psiholog koristi Reynell razvojne ljestvice govora. Po potrebi, ovisno o teškoćama djeteta, vrši se i neuropsihološka procjena te se u tu svrhu koristi baterija testova NEPSY, a u planu je nabavka CANTAB-a (Cambridge Neurological Test Automated Battery), te različiti zadaci posebno konstruirani za procjenu izvršnih funkcija. U svrhu procjene socijalne kompetencije koristi se Vineland ljestvica socijalne zrelosti, dok se za procjenu socijalne kognicije upotrebljavaju različiti zadaci za teoriju uma. Na osnovu anamneze, iskaza roditelja, navedenih instrumenata, te procjene spontane igre i komunikacije djeteta s roditeljem i ispitivačem, psiholog stvara cjelovitu sliku o trenutnom funkcioniranju djeteta. Nakon iscrpnog dijagnostičkog postupka slijedi timska odluka o terapiji i psihološko-logopedsko savjetovanje roditelja. Klinička iskustva su pokazala da za djecu koja su prošla diferencijalnu dijagnostiku ne postoji dovoljan broj primjerenih terapijskih programa. U posebno teškom položaju su obitelji s djecom koja imaju atipični komunikacijski razvoj, te djeca s teškoćama u području pažnje. U pojedinim slučajevima pokazao se koristan poseban oblik razvojno-psihološkog savjetovanja poduprt video snimkom interakcije roditelj-dijete. Naime, roditelj treba razumjeti razvojne osebujnosti (ograničenja) svojeg djeteta da bi ga mogao poticati na pravi način. Savjetovanjem se ujedno želi ojačati roditelja u njegovom samopouzdanju kako bi se poboljšala kvaliteta interakcije s djetetom.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Demografija