Pregled bibliografske jedinice broj: 259332
Izvori svjetlosti za polimerizaciju
Izvori svjetlosti za polimerizaciju, 2006., diplomski rad, Stomatološki fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 259332 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Izvori svjetlosti za polimerizaciju
(Curing units for photopolymerization)
Autori
Franulović, Zoja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad
Fakultet
Stomatološki fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
13.07
Godina
2006
Stranica
23
Mentor
Tarle, Zrinka
Ključne riječi
polimerizacija; kompoziti; uređaji za polimerizaciju
(polymerization; composite materials; curing units)
Sažetak
Polimerizacija je proces pretvorbe monomera u polimer. Sam proces naziva se radikalskom polimerizacijom te prolazi 3 stadija: inicijacija, propagacija i terminacija. Proces započinje aktivacijom najčešće rabljenog fotoinicijatora kamforkinona izlaganjem materijala plavom svjetlu valne duljine 400-500 nm. Najučinkovitija je valna duljina pri 468 nm što odgovara maksimumu apsorpcije kamforkinona. Kompoziti se stvrdnjavaju radikalskom polimerizacijom. Formiranje makromolekula povezano je sa skupljanjem polimeriziranog materijala. Intermolekulska distanca monomera iznosi 0.3-0.4 nm. Polimerizacijom se uspostavlja kovalentna sveza, a udaljenost između monomera se smanjuje na 0.15 nm. Smanjenje razmaka između dvije molekule uvjetuje i volumetrijsko skupljanje. Svjetlosno polimerizirajući kompoziti skupljaju se prema granicama za koje su vezani, a ne prema izvoru svjetlosti, kako bismo očekivali. Prije uvođenja svjetlosno polimerizirajućih kompozita u praksu, samopolimerizirajući kompoziti su bili materijal izbora. Kod tih višekomponentnih sustava miješanjem se inicira polimerizacijski proces. Postupkom miješanja kisik zaostaje u materijalu što inhibira radikalsku polimerizaciju i rezultira poroznošću materijala. Takav materijal je izvrsna retencijska podloga za nakupljanje plaka i diskoloracije, a što je još bitnije znatno su mu narušena fizičko-mehaničko svojstva. Zbog toga se već godinama svjetlosno polimerizirajući kompozitni materijali nameću kao materijal izbora za rekonstrukciju i naknadu tvrdih zubnih tkiva. Za izbor izvora svjetlosti važan je raspon i najintenzivnija valna duljina (468 nm), početni i optimalni ukupni intenzitet, toplinski intenzitet unutar sustava i vrijeme osvjetljavanja. Izvori svjetlosti su: standardni halogeni polimerizator, kontinuirani argonski laser, pulsni laser, plazma tehnologija i plave visokosjajne svijetleće diode. Pokazujući optimalne rezultate u polimerizaciji kompozitnih materijala, dobivene istraživanjem u ovom radu, uređaj izbora modernih stomatoloških ordinacija trebao bi biti LED polimerizator.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Dentalna medicina
POVEZANOST RADA