Naslov
Pedofiziografski odnosi u šumskim zajednicama hrasta kitnjaka (Quercus petraea /Matt./ Liebl.) i obične bukve (Fagus sylvatica L.) na Bilogori
(Pedophysiographic relationships in forest communities of sessile oak (Quercus petraea /Matt./ Liebl.) and common beech (Fagus sylvatica L.) on Mt. Bilogora)

Autori
Bakšić, Darko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Šumarski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
06.10

Godina
2006

Stranica
124

Mentor
Pernar, Nikola

Ključne riječi
Bilogora; luvisol; pseudoglej; hrast kitnjak; obična bukva; izmijenjivi kationi tla; pedofiziografski odnosi
(Bilogora; luvisol; pseudogley; sessile oak; common beech; cation exchange properties; pedophysiographic relations)

Sažetak
Pedološka istraživanja provedena su na 179 profila, ravnomjerno distribuirana u kitnjakovim i bukovim sastojinama, u 12 gospodarskih jedinica duž cijele Bilogore. Cilj istraživanja bio je pojasniti pedofiziografske odnose u šumskim zajednicama hrasta kitnjaka i obične bukve Bilogore kako bi se kroz odnose u tlu pomoglo razumijevanju njihove sinekologije i sintaksonomije. Uzorkovanje je obavljeno po pedogenetskim horizontima i na dubini od 0 do 10 cm. Za svaki je pedološki profil određen položaj. Laboratorijskim analizama po pedogenetskim horizontima određeni su: tekstura, retencijski kapacitet tla za vodu, prirodna gustoća tla, gustoća čvrste faze tla, ukupna poroznost, kapacitet za zrak, pH (H2O), pH (CaCl2), C org, N uk i adsorpcijski kompleks tla za dubinu 0 do 10 cm. Podaci su analizirani statističkim i geostatističkim metodama. Utvrđeno je najzastupljenije tlo Bilogore - luvisol tipični. Znatno su manje zastupljeni luvisol pseudooglejeni i pseudoglej obronačni, dok su eutrični i distrični kambisol slabo zastupljeni. Na 47 profila u C horizontu javlja se CaCO3, a njegovo prisustvo nije povezano s nekim određenim tipom tala. Analizom varijance utvrđeno je da tekstura tla najbolje definira razlike između luvisola tipičnog, luvisola pseudooglejenog i pseudogleja obronačnog. Statistički značajne razlike utvrđene su za sadržaj sitnog pijeska, praha i gline po svim horizontima. Klasifikacijom (grupiranjem) tala po pedofiziografskim svojstvima – sadržaju gline, pH (H2O) i C org dobiveni su klasteri. Klasteri dobiveni za sadržaj gline djelomično se podudaraju s tipovima tla, dok se za pH vrijednost i sadržaj C org ne može uočiti nikakva pravilnost. Sva tri tipa tla gotovo su ravnomjerno zastupljena u svakom od klastera. Klasifikacijom tla po pedofiziografskim svojstvima dobivene su veće razlike, a time i uočljivija prostorna distribucija nekog svojstva. Najveću uporabnu vrijednost za pojašnjenje odnosa u sloju prizemnog rašća imaju klasifikacija tla prema izmijenjivim kationima i predikcijske karte za površinski sloj tla do 10 cm. Po sadržaju izmijenjivih kationa Ca, Mg, Na, K, Al, Mn, Fe i H metodom Data-Mining k-Means klasificirana su tla u 4 klastera. Sva 4 klastera statistički se značajno razlikuju. Jasno su izdvojena dva klastera: KIK-klaster 1 koji se odlikuje značajno većim sadržajem Al i KIK-klaster 4 koji se izdvaja najvišim sadržajem bazičnih kationa Ca, Mg i K. KIK-klaster 2 i KIK-klaster 3 po sadržaju pojedinačnih kationa nalaze se između dva prethodno spomenuta klastera. Predikcijske karte izrađene su za pH (H2O), sadržaj gline, pojedinačne izmijenjive katione (Ca, Mg, Na, K, Al, Mn i H), ukupni kapacitet izmijenjivih kationa i zasićenosti adsorpcijskog kompleksa tla bazičnim kationima za dubinu tla 0 do 10 cm, te sadržaj C org. u A horizontu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA