Naslov
Hrvatsko Zagorje
(Hrvatsko Zagorje Region)

Autori
Vukičević-Samaržija, Diana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, ostalo

Knjiga
Hrvatski leksikon

Urednik/ci
Vujić, Antun

Izdavač
Naklada Leksikon

Grad
Zagreb

Godina
1997

Raspon stranica

ISBN
953-96728-0-5

Ključne riječi
Hrvatsko Zagorje, povijest, spomenici, gotika, barok
(Hrvatsko Zagorje Region, History, Monuments, Gothic, Baroque)

Sažetak
Prirodni položaj Hrvatskog Zagorja kao zatvorene cjeline omogućio je život od prapovijesti do danas. Zaštićeno od svih slučajnih i stihijskih događanja Velikog svijeta, Zagorje je od njega uzimalo samo ono trajno, sigurno i provjereno. U razvijenom srednjem vijeku život se odvijao u nižim dijelovima gorja te je tu nastalo niz utvrda na nižim točkama Ivančice (Lobor, Martinščina, Grebengrad, itd.). Najznačajnija XII. stoljeća je Krapina. Crkvena arhitektura romanike nije sačuvana, premda se mogu prepoznati ostaci u Belcu i Hrašćini. Do masovnije gradnje crkava dolazi krajem XIV, te u XV. stoljeću. Tada za Zagorje postaje karakteristična jednostavna jednobrodna crkva. Tlocrt oblikovan već u romanici (lađa s malim svetištem) u gotici mijenja arhitektonski vokabular. Svetište postaje prostranije, više i dobiva poligonalan tlocrt i križno-rebrasti svod. Tip longitudinalne jednobrodne crkve s poligonalnim svetištem trajno je odredio pojam zagorske crkve, zadržavši se sve do u XVII. stoljeće, a sporadično se javlja i u XIX. jer je u potpunosti udovoljavao potrebama i ukusu. Tijekom XVI. i XVII. stoljeća za provale Turaka hrvatsko plemstvo (Draškovići i Keglevići) napuštaju Liku i nastanjuju se u Zagorju koje u doba baroka postaje najnapučenijim prostorom Hrvatske. Stoga ovdje susrećemo i najveći broj baroknih dvoraca.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti

POVEZANOST RADA