Pregled bibliografske jedinice broj: 257809
Djelatnost obiteljske medicine u Hrvatskoj – kvaliteta mjerena subjektivnim zadovoljstvom korisnika
Djelatnost obiteljske medicine u Hrvatskoj – kvaliteta mjerena subjektivnim zadovoljstvom korisnika // Osiguranje kvalitete rada i stručni nadzor u obiteljskoj medicini / Mazzi, Bruno (ur.).
Rovinj: Hrvatsko društvo obiteljskih doktora, 2006. str. 123-140 (pozvano predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), stručni)
CROSBI ID: 257809 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Djelatnost obiteljske medicine u Hrvatskoj – kvaliteta mjerena subjektivnim zadovoljstvom korisnika
(Family medicine service in Croatia: its quality as measured by subjective patients satisfaction)
Autori
Stevanović, Ranko ; Pristaš, Ivan ; Tiljak, Hrvoje ; Benković, Vanesa ; Matić, Marijana, Jovanović Aleksandar, Stanić Arsen, Štimac Mihovil, Kmetović, Karmen
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni
Izvornik
Osiguranje kvalitete rada i stručni nadzor u obiteljskoj medicini
/ Mazzi, Bruno - Rovinj : Hrvatsko društvo obiteljskih doktora, 2006, 123-140
Skup
Šesti kongres HDOD-HLZ-ROVINJ 2006.
Mjesto i datum
Rovinj, Hrvatska, 05.10.2006. - 07.10.2006
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
obiteljska medicina; zadovoljstvo; pacijenti; osiguranici
(family medicine; satisfaction; ensures; patients)
Sažetak
Na slučajnom uzorku od 50 timova obiteljske medicine, reprezentativno i proporcionalno raspoređenih po svim županijama, ruralnim i urbanim područjima u Hrvatskoj, provedeno je istraživanje subjektivne kvalitete u djelatnosti obiteljske medicine mjerenjem zadovoljstva osiguranika/pacijenata, korisnika zdravstvenih usluga, ispunjavanjem upitnika EUROPEP koji je 1999. godine proizvela EQuiP radna skupina za evaluaciju primarne zdravstvene zaštite putem korisnika (pacijenata). U istraživanju je aktivno sudjelovao 7.271 ispitanik (od ukupno distribuiranih 15.000 upitnika, odaziv je bio 48, 47%) i to 3.189 ispitanika iz gradskih naselja, 838 iz prigradskih naselja, 2.051 sa sela i 92 koji žive osami. Najbolje su prosječno ocijenjena pitanja « ; ; Čuva li liječnik osobne povjerljive podatke dobivene iz razgovora» ; ; , « ; ; Spremnost sestre u ambulanti da pomogne pacijentu» ; ; i « ; ; Dolazak na posao na vrijeme i pridržavanje radnog vremena» ; ; , s 95% i više odgovora « ; ; zadovoljni» ; ; i « ; ; jako zadovoljni» ; ; . Najlošije su bila ocijenjena pitanja « ; ; Povezanost ambulante s ostalim dijelovima zdravstvenog sustava (bolnica, specijalisti, dijagnostika, ljekarne) ?» ; ; , « ; ; Dostupnost ambulante javnim prijevozom ?» ; ; i « ; ; Medicinska opremljenost ordinacije ?» ; ; , s oko 75% odgovora « ; ; zadovoljni» ; ; i « ; ; jako zadovoljni» ; ; ). Nešto lošije ocjene od ostalih davali su ispitanici koji žive na na selu. Bolje ocjene od ostalih davali su ispitanici koji žive u prigradskom naselju. Slične obrasce ocjenjivanja imale su sve četiri skupine ispitanika, s tim da su skupine koje žive na selu i na osamljenom imanju davale niže ocjene o zadovoljsktvu od druge dvije. S područja subjektivne kliničke kvalitete najlošije ocjene od sve četiri skupine ispitanika po tipu/mjestu stanovanja dobilo je pitanje o zadovoljstvu ponudom preventivnih zdravstvenih usluga, a s područja subjektivne kvalitete organizacije, najlošije ocjene dobilo je pitanje o povezanosti ordinacije s ostalim dijelovima zdravstvenog sustava. Velik je udio pacijenata izrazio nesigurnost kod prihvaćanja mišljenja općeg/obiteljskog liječnika nasuprot mišljenju liječnika specijalista. Potrebne su posebne poticajne mjere na razini sustava za navedena tri područja. Summary A survey of subjective quality was examined in a random sample of 50 family medicine teams distributed representatively and proportionally across all counties. It measured the satisfaction of ensurees/patients and health service users by means of the EUROPEP questionnaire. There were 7, 271 respondents (the response rate to the 15, 000 administered questionnaires was 48.47%). Of these, 3, 189 lived in urban settlements, 838 in suburbs, 2, 051 in rural areas, and 92 lived a solitary life. The questions “ connectedness of the local clinic and other segments of the health system (hospitals, specialists, diagnostics, pharmacies)” , “ accessibility of local clinic by public transportation” and “ equipping of local clinic with medical requisites” were rated the worst. Around 75% of answers read “ satisfied” and “ highly satisfied” . Those living in the countryside tended to give slightly lower marks than other interviewees did. The suburbanites’ rates displayed the opposite trend. All the four subject groups had similar rating patterns, except that the groups living in villages and on solitary farms rated their satisfaction lower than the other two groups. In the domain of subjective clinical quality, the lowest marks given by the four subject groups by type/place of settlement related to the question of satisfaction with disease prevention services. In the area of subjective quality of organisation, the satisfaction rated the lowest was with the connectedness of the local clinic with other segments of the health system. A large portion of patients was uncertain whether they could accept the opinion of a general practitioner/family doctor in preference to that of a medical specialist. Special incentives on the system level are needed to make improvements in the above areas rated as less satisfactory.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Hrvatski zavod za javno zdravstvo
