Naslov
Varijabilnost oskoruše (Sorbus domestica L.) iz balkanskog dijela areala, na osnovi morfometrijske analize lišća
(Variability of Service Tree (Sorbus domestica L.) from the Balkan Area, Based on the Morphomethric Leaf Analysis)

Autori
Ballian, Dalibor ; Bogunić, Faruk ; Idžojtić, Marilena ; Brus, Robert ; Mikić, Teodor

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka 9. Hrvatskog biološkog kongresa s međunarodnim sudjelovanjem, Rovinj 23.-29. rujna 2006. Hrvatsko biološko društvo 1885, Zagreb. / Besendorfer, Višnja - Zagreb, 2006, 154-155

Skup
9. Hrvatski biološki kongres, s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Rovinj, Hrvatska, 23.09.2006. - 29.09.2006

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
oskoruša; Sorbus domestica L.; varijabilnost; lišće; morfometrija
(service tree; Sorbus domestica L.; variability; leaves; morphometry)

Sažetak
Oskoruša (Sorbus domestica L.) je vrsta drveća iz porodice Rosaceae zastupljena u kserotermnim šumama, a u uzgoju je kao voćkarica. Rasprostranjena je u južnoj i srednjoj Europi, sjevernoj Africi, na Krimu i u Maloj Aziji. U većini europskih zemalja vrlo je rijetka i ugrožena vrsta koja zaslužuje zaštitu i čije je očuvanje prepoznato kao prioritet. Prikazani su rezultati istraživanja varijabilnosti oskoruše iz dijela areala u zapadnom i srednjem dijelu Balkanskog poluotoka, na osnovi morfometrijske analize lišća. Lišće je sakupljeno sa po 30 stabala iz tri geografska područja (populacije iz Slovenije, Bosne i Srbije), a analiza je rađena na osnovi osam obilježja. Za određivanje unutarpopulacijske i međupopulacijske varijabilnosti korištene su univarijatna (ANOVA) i multivarijatna (MANOVA) analiza varijance. Za utvrđivanje sličnosti, odnosno različitosti 90 analiziranih stabala, na osnovi morfoloških obilježja lišća, korištena je cluster analiza. Rezultati istraživanja pokazuju da je unutarpopulacijska varijabilnost veća je nego međupopulacijska. S obzirom na grupiranje pojedinih stabala, može se zaključiti da nema jasne geografske diferencijacije. Pretpostavljamo da je osnovni čimbenik slabe diferencijacije antropogeni utjecaj kroz povijest, jer je oskoruša u ovome dijelu areala korištena, uzgajana i prenošena za ljudske potrebe. Dobiveni rezultati mogu poslužiti za buduću selekciju i uzgajanje, na individualnoj i populacijskoj razini.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA