Naslov
Značenje uvala Donji Molunat i Prapratna na dnevno-noćnu raznolikost ribljih naselja
(Importance of Donji Molunat and Prapratna Bay on diel diversity of fish assemblage)

Autori
Tutman, Pero ; Glavić, Nikša ; Kožul, Valter ; Antolović, Nenad ; Skaramuca, Darija ; Skaramuca, Boško

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka 9. hrvatskog biološkog kongresa / Besendorfer, Višnja ; Klobučar, Goran - Zagreb : Hrvatsko biološko društvo, 2006, 322-323

Skup
Hrvatski biološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Rovinj, Hrvatska, 23.09.2006. - 29.09.2006

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
uvale Donji Molunat i Prapratna; dnevno-noćna raznolikost; riblja naselja
(Donji Molunat and Prapratna Bay; diel diversity; fish assemblages)

Sažetak
U razdoblju od travnja 2003. do ožujka 2004. u plitkim dijelovima uvala Donji Molunat i Prapratna na području južnog Jadrana, istraživana je dnevno – noćna i sezonska kolebljivost sastava, ukupne brojnosti i biomase ribljih naselja. Tijekom 24-satnog razdoblja u četverosatnim razmacima, uzorci su sakupljani priobalnom mrežom potegačom 25 metara duljine i visine 500 cm na središnjem dijelu s centralnom vrećom. Promjer oka je 8 mm na vanjskim krilima i 4 mm na središnjem dijelu mreže. U uvali Donji Molunat ulovljeno je ukupno 12 429 jedinki, pripadnika 30 porodica i 67 vrsta, ukupne biomase 19 674, 46 g, a u uvali Prapratna 51 802 jedinke iz 24 porodice i 58 vrsta, ukupne biomase 55 983, 27 g. Prevladavajuće vrste uvale Donji Molunat Boops boops (48, 85%), Coris julis (7, 65%), Pagellus bogaraveo (6, 64%), Sardina pilchardus (5, 72%), kao i uvale Prapratna Boops boops (57, 21%), Atherina boyeri (19, 70%), Sardina pilchardus (19, 70%) i Sarpa salpa (6, 60%) brojnošću i biomasom su prevladavale u različito doba dana ili noći. Na razini zajednica, brojem jedinki i biomasom u uvali Donji Molunat je prevladavala dnevna, dok je u uvali Prapratna prevladavala noćna sastavnica. Zabilježena je sezonska kolebljivost u brojnosti i biomasi ulova s najvišim vrijednostima početkom ljeta (svibanj i lipanj) i najnižim zimi (prosinac). Najveće strukturalne promjene odvijaju se tijekom novačenja i prelaska sa zimskog na proljetno-ljetno razdoblje. Prevladavanje stadija mlađi u ukupnom ulovu ukazuje na ulogu istraživane uvale kao važnih hranilišta i rastilišta. Svojim ihtiofaunističkim osobitostima uvale predstavljaju zasebne cjeline sličnog sastava vrsta, ali s drugačijom brojnošću i dnevno-noćnom raspodjelom.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA