Pregled bibliografske jedinice broj: 256645
Redoviti otkaz ugovora o radu
Redoviti otkaz ugovora o radu // Pravo u gospodarstvu, 45 (2006), 4; 130-198 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 256645 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Redoviti otkaz ugovora o radu
(Termination of Employment Contract with Notice)
Autori
Potočnjak, Željko
Izvornik
Pravo u gospodarstvu (1330-5476) 45
(2006), 4;
130-198
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
radno pravo; radni odnos; prestanak radnog odnosa; ugovor o radu; otkaz; otkaz ugovora o radu; redoviti otkaz ugovora o radu
(labour law; labour relationship; termination of employment contract; termination; dismissal; notice; notice period; contract of employment;)
Sažetak
S obzirom da je redoviti otkaz ugovora o radu jedan od u praksi najčešće korištenih načina prestanka radnog odnosa u radu se analizira pravno uređenje te vrste otkaza ugovora o radu. Osim zakonskih odredbi analizom je obuhvaćena relativno obimna desetgodišnja sudska praksa, domaća i strana literatura te međunarodni izvori prava koji su utjecali na pravno uređenje redovitog otkaza ugovora o radu u Republici Hrvatskoj. Definiraju se i u sistematiziranom obliku izlažu sva glavna pitanja redovitog otkaza ugovora o radu kao što su razlozi za redoviti otkaz ugovora o radu, obveze poslodavca u svezi s tim otkazom, zabrana otkazivanja određenim skupinama radnika, sudjelovanje radničkog vijeća i sindikata u postupku otkazivanja, program zbrinjavanja viška radnika, teret dokazivanja, otkazni rok, otpremnina i posljedice nezakonitog otkaza. Autor kritički analizira normativni razvoj pravne regulative redovitog otkaza ugovora o radu i ukazuje na neka rješenja koja imaju potpuno suprotan učinak od zamisli od kojih se krenulo u promjene zakona. Autor ocjenjuje da je hrvatska regulativa redovitog otkaza ugovora o radu vrlo složena i zahtjevna. Poslodavac za redoviti otkaz ugovora o radu mora imati na zakonu utemeljeni opravdani razlog, a prije otkaza mora provjeriti može li radnika zaposliti na nekim drugim poslovima te ga u tu svrhu mora, u razumnoj mjeri, dodatno obrazovati ili osposobiti. Pri izboru kome će otkazati poslodavac mora voditi računa o socijalnim okolnostima u kojima radnici žive. Prije otkaza mora se savjetovati, a u određenim slučajevima mora imati i prethodnu suglasnost, radničkog vijeća ili sindikata. Radnicima je zakonom zajamčeno pravo na otpremninu u zakonom određenom najnižem iznosu. U cilju otklanjanja ili smanjenja na najmanju moguću mjeru negativnih posljedica otkaza posebni zahtjevi se postavljaju pred poslodavca koji želi istodobno ili u kratkom roku otkazati većem broju radnika. Razlike u obvezama između „ malog“ i „ velikog“ poslodavca gotovo su zanemarive. Iako su sve snažniji prigovori da takvo pravno uređenje onemogućava profitabilno poslovanje, gospodarski rast i rješavanje problema nezaposlenosti, zbog postojećih gospodarskih i političkih odnosa u srednjoročnom razdoblju ne mogu se očekivati značajnije promjene. U svezi s usklađivanjem hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije u ovom se području ne očekuju veći problemi jer je pravna stečevina ograničena samo na pitanje kolektivnih viškova zaposlenih, a u tom području u Hrvatskoj postoji dobra desetgodišnja upravna i sudska praksa. Ukazuje se na važnost praćenja prakse Europskog suda pravde. Najznačajniji utjecaj očekuje se u području osiguranja učinkovitog pravosuđa koje mora osigurati stvarnu primjenu normativnih rješenja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pravo
POVEZANOST RADA