Naslov
Praško proljeće 1968
(Prague Spring 1968)

Autori
Mileusnić, Ivo

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Rijeka

Datum
26.09

Godina
2006

Stranica
74

Mentor
Dukovski, Darko

Ključne riječi
Praško proljeće; čehoslovačka politika
(Prague Spring; Czechoslovak Politics)

Sažetak
Praško proljeće se ipak izdvaja kao poseban problem 1968. godine. Njime je dovedeno u pitanje samo postojanje Varšavskog pakta, a otkrivena njegova prava svrha. Nemoćan prema van, Varšavski pakt je mogao samo silom spriječiti sve ono što ga je nagrizalo iznutra. Dok su prosvjedi šezdesetih na zapadu usmjereni protiv potrošačkog društva (čak i oni mirotvorni), na istoku su usmjereni protiv staljinističkih režima. Na istoku je bilo teže očekivati revolucionarna događanja, zbog režima na vlasti koji je imao razvijene metode suzbijanja revolucionarnih, tj. kontrarevolucionarnih elemenata iz svojih prijašnjih iskustava. Uostalom ti su režimi bili produkt takvih djelovanja. Umijeće staljinističkih režima po tom pitanju pokazalo se 1956. u Mađarskoj, 1967. u istočnom Berlinu i napokon 1968. u Poljskoj i Čehoslovačkoj. Čehoslovačka se revolucija razlikovala od drugih istočnom bloku, zbog toga što se razvila unutar samog sistema. Štoviše, ona je proizašla iz intelektualnih krugova partije i zatim kada je već bila uvedena, šire mase su shvatile kolike se promjene mogu postići. Do tada staljinizmom izmučene, apolitične narodne mase probudilo je iz zimskog sna proljeće u kojem su vidjeli bolju budućnost. Nažalost, ono što ih je čekalo na kraju bila je samo još hladnija zima. Umjetnički, kulturni, znanstveni krugovi pratili su trend kulturne i tehnološke revolucije šezdesetih i oni su ti koji su proizveli i pokrenuli proces reformi koje su se kasnije pokušale provesti. Ti su krugovi pripremanim reformama potaknuli šire mase na razmišljanje o svojoj boljoj budućnosti unutar postojećeg sistema. Socijalistički sistem nisu namjeravali zamijeniti nekim drugim, a pogotovo ne potrošačkim društvom protiv kakvog su prosvjedovali na zapadu, već postojeće uređenje poboljšati. Postojeći sistem su željeli očistiti od nazadnih staljinističkih pogleda i metoda kojima su bili uništeni svi ideale komunističkog uređenja društva. Borba za ljudska prava bila im je na prvom mjestu, što se ističe vlastitim nazivom za to razdoblje - socijalizam s ljudskim likom.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA